Tri znaka da vam kofein možda ne prija: Obratite pažnju na reakcije organizma ☕

Kafa je za mnoge ljude nezaobilazan dio svakodnevnice. Prva šoljica često dolazi odmah nakon buđenja, druga tokom radne pauze, a nije rijetkost da se kafa pije i nakon ručka ili u društvu. Na Balkanu je ovaj napitak odavno više od običnog sredstva za razbuđivanje – ispijanje kafe predstavlja i svojevrsni dnevni ritual.

Ipak, svako tijelo drugačije reaguje na kofein. Dok neki ljudi mogu popiti nekoliko kafa tokom dana bez vidljivih posljedica, drugi već nakon jedne ili dvije šoljice mogu osjetiti nemir, ubrzan rad srca ili poteškoće sa spavanjem.

Zato nije presudno samo koliko kafe pijete, već i kako se osjećate nakon nje.

Kofein djeluje stimulativno na centralni nervni sistem. Može povećati budnost i koncentraciju te privremeno ublažiti osjećaj umora. Međutim, kod osoba koje su osjetljivije njegovo djelovanje može izazvati i neugodne reakcije.

Među simptomima kojima vrijedi posvetiti pažnju posebno se izdvajaju problemi sa spavanjem, izražena nervoza ili tjeskoba te lupanje odnosno preskakanje srca.

To ne znači da morate potpuno prestati piti kafu. Ponekad je dovoljno smanjiti količinu, promijeniti vrijeme kada je pijete ili napraviti kratku pauzu kako biste vidjeli hoće li se tegobe smanjiti.

1. Kafa vam remeti san

Jedan od najčešćih pokazatelja da vam kofeina možda ima previše jeste poremećen san.

Mnogi smatraju da kafa popijena nekoliko sati prije odlaska u krevet ne može imati veći uticaj. Međutim, kofein može ostati aktivan u organizmu satima nakon konzumiranja.

Zbog toga kasnija kafa kod osjetljivih osoba može otežati uspavljivanje, čak i kada se pred odlazak u krevet više ne osjećaju posebno razbuđeno.

Problem se ne mora uvijek manifestovati kao potpuna nesanica. Možete relativno lako zaspati, ali se tokom noći češće buditi ili imati plići san. Također je moguće da nakon sedam ili osam sati u krevetu ustanete umorni iako ste spavali dovoljno dugo.

Tada se lako stvara začarani krug.

Nakon loše noći posegnete za kafom kako biste se razbudili. Kasnije tokom dana popijete još jednu jer umor ne prolazi, a zatim i popodnevnu šoljicu kako biste izdržali do kraja dana. Navečer ponovo imate problema sa spavanjem i cijeli ciklus počinje iznova.

Ako primijetite takav obrazac, pokušajte nekoliko dana pomjeriti unos kofeina u raniji dio dana. Posebno izbjegavajte kafu u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima.

Treba imati na umu da kafa nije jedini izvor kofeina. On se nalazi i u nekim vrstama čaja, energetskim i gaziranim pićima, čokoladi, pojedinim suplementima i određenim lijekovima.

Zbog toga osoba koja pije samo dvije kafe dnevno može ukupno unijeti više kofeina nego što očekuje.

2. Nakon kafe postajete nervozni ili nemirni

Kafa bi trebala pomoći da budete budniji, ali kod nekih ljudi može izazvati upravo suprotan osjećaj – pretjeranu napetost.

Nakon konzumiranja kofeina može se pojaviti unutrašnji nemir, razdražljivost, drhtanje ruku, ubrzano disanje ili osjećaj da se teško možete opustiti.

Neki ljudi imaju osjećaj da im je tijelo umorno, ali da im se misli neprestano vrte i da ne mogu „ugasiti“ mozak.

Kod osoba koje su već izložene velikom stresu, veće količine kofeina mogu dodatno pojačati osjećaj napetosti.

Ipak, nije svaka nervoza posljedica kafe. Na slične tegobe mogu uticati stres, nedovoljno sna, porodični ili poslovni problemi i brojni drugi faktori.

Zato je korisno pratiti postoji li veza između vremena kada pijete kafu i pojave simptoma.

Ako primijetite da se nemir uglavnom javlja nakon druge, treće ili četvrte šoljice, a smanjuje kada ograničite kofein, moguće je da vam veća količina jednostavno ne odgovara.

Važno je i da se ne poredite s drugim ljudima.

To što neko može popiti nekoliko kafa dnevno bez problema ne znači da će ista količina odgovarati i vama. Osjetljivost na kofein razlikuje se od osobe do osobe.

3. Osjećate lupanje ili preskakanje srca

Još jedan simptom koji ne treba zanemariti jesu palpitacije – osjećaj da srce kuca snažnije, brže ili nepravilno.

Kod pojedinih osoba veća količina kofeina može izazvati ili pojačati osjećaj lupanja srca. Nekome se to može dogoditi nakon nekoliko jakih kafa, dok druga osoba može reagovati i na znatno manju količinu.

Ako primijetite da se palpitacije često javljaju nakon kafe, možete pokušati smanjiti unos kofeina i pratiti da li se tegobe povlače.

Ipak, nije dobro svako lupanje srca automatski pripisati kafi.

Na srčani ritam mogu uticati stres, nedostatak sna, dehidracija, alkohol, pojedini lijekovi, problemi sa štitnom žlijezdom, anemija, ali i različita srčana stanja.

Ako se palpitacije često ponavljaju, dugo traju ili se javljaju i kada niste konzumirali kofein, potrebno je razgovarati s ljekarom.

Ako su praćene bolom ili pritiskom u grudima, nesvjesticom, jakom vrtoglavicom, izraženom slabošću ili otežanim disanjem, potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Nije svaka šoljica kafe jednaka

Kada govorimo o količini kofeina, nije dovoljno samo prebrojati šoljice.

Različite vrste kafe mogu sadržavati vrlo različite količine kofeina. Mala domaća kafa, espresso, instant napitak ili velika kafa iz kafića ne moraju imati isti sadržaj kofeina.

Na količinu utiču i vrsta zrna, način pripreme te količina kafe koja se koristi.

Zbog toga dvije osobe koje kažu da piju „tri kafe dnevno“ mogu zapravo unositi potpuno različite količine kofeina.

Slična situacija je i s energetskim pićima. Ako se tokom dana kombinuju kafa, energetski napitak i čaj koji sadrži kofein, ukupan unos može biti mnogo veći nego što osoba pretpostavlja.

Kada je vrijeme da smanjite unos kofeina?

Nije neophodno da svako ko pije kafu potpuno izbaci ovaj napitak iz svakodnevne rutine.

Ako je unos umjeren, dobro spavate i nemate nikakve neugodne reakcije, nema razloga da sama činjenica da pijete kafu bude razlog za zabrinutost.

Međutim, obratite pažnju ako nakon kofeina redovno primjećujete:

• probleme sa spavanjem,
• pojačanu nervozu,
• drhtanje,
• osjećaj tjeskobe,
• glavobolju,
• lupanje srca,
• želučane tegobe,
• potrebu za sve većim količinama kafe kako biste se osjećali normalno.

Ukoliko se takvi simptomi ponavljaju, pokušajte smanjiti količinu kofeina i pratite da li dolazi do promjene.

Ako pijete mnogo kafe, smanjujte postepeno

Osobe koje su navikle na velike količine kofeina ponekad pokušaju potpuno prekinuti unos preko noći.

Takav nagli prekid kod nekih ljudi može izazvati simptome odvikavanja, poput glavobolje, umora, pospanosti, razdražljivosti i problema s koncentracijom.

Zbog toga može biti jednostavnije postepeno smanjivati unos.

Na primjer, jednu od dnevnih kafa možete zamijeniti bezkofeinskom verzijom, smanjiti veličinu šoljice ili prvo izbaciti onu koju inače pijete kasno poslijepodne.

Na taj način organizmu ostavljate vremena da se prilagodi manjoj količini kofeina.

Kasna kafa može biti problem

Ako imate poteškoće sa spavanjem, jedan od najjednostavnijih koraka jeste da promijenite vrijeme konzumiranja kafe.

Jutarnja i večernja kafa ne moraju imati isti efekat na organizam.

Neko može popiti kafu predvečer i bez problema zaspati, dok kod druge osobe ista navika može značajno poremetiti noćni odmor.

Možete napraviti jednostavan test: nekoliko dana nemojte piti kafu nakon ranog poslijepodneva i pratite kako spavate.

Ako brže zaspite i ujutro se budite odmorniji, moguće je da je kasni unos kofeina imao ulogu u problemu.

Kada ste umorni, još jedna kafa nije uvijek rješenje

Mnogi ljudi svaki pad energije pokušavaju riješiti novom šoljicom kafe.

Međutim, umor ne mora značiti da vam nedostaje kofein.

Uzrok može biti nedovoljno sna, manjak tečnosti, neredovni obroci ili svakodnevni stres. Ako umor traje duže vrijeme, iza njega se mogu nalaziti i zdravstveni problemi zbog kojih je potreban ljekarski pregled.

Kafa može nakratko učiniti da se osjećate budnije, ali ne može zamijeniti kvalitetan san niti riješiti pravi uzrok dugotrajnog umora.

Čime možete zamijeniti još jednu šoljicu?

Smanjivanje kafe ne znači nužno odricanje od navike da tokom dana uživate u toplom napitku.

Jednu od šoljica možete zamijeniti bezkofeinskom kafom ili biljnim čajem. Nekima odgovara i jednostavno topla voda s limunom.

Za ljude kojima je važan sam ritual ispijanja kafe, bezkofeinska varijanta može biti praktičan način da zadrže naviku uz manji unos kofeina.

Ipak, provjerite sastav zamjenskog napitka, jer pojedine vrste čaja također sadrže kofein.

Obratite pažnju na tri glavna simptoma

Problemi sa spavanjem, izražen nemir i lupanje srca ne znače automatski da postoji ozbiljan zdravstveni problem.

Ipak, ako se često ponavljaju, vrijedi ih shvatiti ozbiljno.

Ponekad je dovoljno smanjiti količinu kafe ili je pomjeriti u raniji dio dana. U drugim situacijama kofein može samo pojačavati simptom čiji se pravi uzrok nalazi negdje drugo.

Zato može biti korisno nekoliko dana pratiti kada se tegobe pojavljuju, koliko traju i da li se smanjuju nakon manjeg unosa kofeina.

Kafa sama po sebi nije nužno problem. Problem može nastati kada količina kofeina koju unosite više ne odgovara vašoj individualnoj osjetljivosti.

Umjesto da svoju naviku upoređujete s prijateljima ili kolegama, obratite pažnju na vlastite reakcije.

Ako normalno spavate i nemate nervozu, palpitacije ili druge tegobe, vjerovatno dobro podnosite količinu kofeina koju trenutno unosite.

Ali ako nakon kafe osjećate izražen nemir, teško zaspite ili primjećujete neugodno lupanje srca, pokušajte smanjiti unos i posebno izbaciti kasne šoljice.

Ukoliko se simptomi nastave uprkos smanjenju kofeina, naročito ako su učestali ili izraženi, nemojte pretpostaviti da je kafa jedini uzrok. U tom slučaju najbolje je razgovarati s ljekarom i provjeriti šta se nalazi u pozadini tegoba.