Referentni pokazatelj kretanja svjetskih cijena hrane ponovo je porastao u februaru, čime je prekinut petomjesečni trend pada, saopćila je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Prema najnovijem izvještaju FAO-a, indeks cijena hrane u februaru iznosio je u prosjeku 125,3 boda, što je povećanje od 0,9 posto u odnosu na januar. Ipak, indeks je i dalje oko jedan posto niži nego u istom periodu prošle godine.
Rast cijena najviše je potaknut poskupljenjem žitarica, posebno pšenice, ali i rastom cijena biljnih ulja i određenih vrsta mesa. Ovi skokovi nadmašili su pad cijena mliječnih proizvoda i šećera.
Prema podacima FAO-a, cijene pšenice porasle su zbog nepovoljnih vremenskih prilika u dijelovima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, ali i zbog logističkih poteškoća u Rusiji i crnomorskom regionu, koji je jedan od ključnih izvoznika žitarica za evropsko tržište, uključujući i jugoistočnu Evropu.
Istovremeno su međunarodne cijene krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, blago porasle. Indeks cijena riže povećan je za 0,4 posto zahvaljujući stabilnoj globalnoj potražnji za sortama basmati i japonica.
Značajan rast zabilježen je i kod biljnih ulja. Njihov indeks povećan je za 3,3 posto i dostigao je najviši nivo od juna 2022. godine.
Cijene mesa također su porasle, pa je indeks zabilježio rast od 0,8 posto. Najviše su poskupjeli goveđe i ovčije meso zbog snažne međunarodne potražnje, dok su cijene svinjskog i pilećeg mesa zabilježile umjereniji rast.
S druge strane, mliječni proizvodi su pojeftinili za 1,2 posto, uglavnom zbog pada cijena sira. Još veći pad zabilježen je kod šećera, čiji je indeks smanjen za 4,1 posto u odnosu na januar, odnosno čak 27,3 posto u poređenju s istim mjesecom prošle godine.
FAO u izvještaju procjenjuje da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. godini mogla biti manja za oko tri posto i iznositi približno 810 miliona tona. Kao razlog navodi se smanjen interes poljoprivrednika za sjetvu zbog nižih cijena u pojedinim velikim proizvođačkim regionima, uključujući Evropsku uniju, Rusiju i Sjedinjene Američke Države.
Ipak, pozitivni izgledi za proizvodnju pšenice i dalje postoje u nekim velikim poljoprivrednim državama, poput Indije, Pakistana i Kine.
Prema procjenama FAO-a, globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla bi dostići rekordnih 3,029 milijardi tona, dok bi svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 trebala iznositi oko 2,943 milijarde tona.
Istovremeno se očekuje da bi globalne zalihe žitarica mogle porasti na 940,5 miliona tona, uz odnos zaliha i potrošnje od 31,9 posto.
FAO također upozorava da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dodatno uticati na globalno tržište hrane. Rast cijena energije i gnojiva mogao bi povećati troškove proizvodnje i transporta, što bi se na kraju moglo odraziti na cijene hrane širom svijeta.
