Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku ponovo povećavaju neizvjesnost kada je riječ o snabdijevanju energentima, a takve situacije gotovo uvijek utiču na rast cijene nafte na svjetskim berzama. Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje su u velikoj mjeri zavisne od uvoza nafte i naftnih derivata, takva kretanja brzo se osjete i na domaćem tržištu. Ekonomisti upozoravaju da poskupljenje goriva često pokreće lančanu reakciju – rastu troškovi transporta, proizvodnje, a potom i cijene proizvoda na policama trgovina.
Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovo su u porastu, dok su prognoze ekonomista prilično neizvjesne i nimalo optimistične. Nestabilnosti na globalnom tržištu već se odražavaju na cijene na domaćim benzinskim pumpama, a stručnjaci upozoravaju da bi skuplje gorivo moglo pokrenuti novi talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
„Danas imate predsjednika najmoćnije države koji kaže: ‘Mi smo izračunali da ćemo najmanje do septembra ratovati.’ Dakle, do septembra napadate Iran, a posljedice takvih napada su katastrofalne u smislu međunarodnih tokova nafte, kapitala i svega ostalog. Sve u svemu, to je veoma loše i loše se odražava na obične ljude“, kazao je sociolog prof. dr. Drago Vuković.
Najprije će, kako se procjenjuje, biti pogođeni sektori koji najviše zavise od transporta i energenata – poljoprivreda, industrija i prehrambena proizvodnja.
„Ide inflacija i cijene će sigurno rasti. Prvo je krenulo gorivo, a zatim će najvjerovatnije poskupjeti pekarski proizvodi, jer oni obično prvi prate takva kretanja. Za ostalo ćemo tek vidjeti, ali je sigurno da će situacija biti teška“, izjavio je Jovan Vasilič, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“ iz Bijeljine.
Posebno je osjetljiv sektor proizvodnje hrane. Rast cijena goriva povećava troškove obrade zemlje, transporta i distribucije, zbog čega proizvođači upozoravaju da bi pritisak na cijene mogao dodatno rasti.
„Mislim da smo već u problemu i da ćemo biti u još većem, ukoliko se ne pokuša postići dogovor da se poljoprivrednici zaštite, odnosno da se donese zakon o podsticajima“, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
I pekari upozoravaju da rast troškova goriva direktno utiče na cijenu transporta i proizvodnje, ali ističu da je još rano govoriti o konkretnom poskupljenju hljeba i pekarskih proizvoda.
„Ne znamo šta će uraditi ostali dobavljači, da li će podizati cijene i za koliko. Kada oni podignu cijene, na osnovu tih poskupljenja troškova mi ćemo napraviti kalkulaciju i tada znati tačno za koliko će poskupjeti. U ovom trenutku ne bih nagađao da li će to biti deset ili dvadeset feninga“, kazao je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
U zemlji u kojoj su primanja ograničena, a cijene hrane već visoke, svako novo poskupljenje dodatno opterećuje svakodnevni život građana.
„Došli smo u poziciju da živimo po principu ‘snalazi se kako znaš i možeš’. Mislim da vam niko ne može dati tačnu procjenu kuda sve ovo vodi“, rekao je jedan od građana.
Stručnjaci naglašavaju da je u ovakvim okolnostima posebno važno spriječiti paniku i eventualne nestašice na tržištu.
„Vlade mogu reagovati određenim interventnim uvozom, odnosno pokušati da se preko budžeta obezbijede robe kojih nemamo dovoljno na zalihama, kako bi se moglo intervenisati u slučaju eventualnih nestašica, jer se ljudi upravo toga najviše plaše“, istakao je Vasilič.
Vuković je apelovao na građane da ne podliježu panici.
„Apelujem na građane da ne prave paniku. Ova vrsta sukoba nije poput sukoba koji su bili karakteristični za naše prostore. Ono što je loše jeste to što ovakvi sukobi utiču na naš standard, poskupljuju život i stvaraju osjećaj nesigurnosti“, kazao je Vuković.
Gdje je granica rasta cijena, u ovom trenutku teško je procijeniti. Ono što je izvjesno jeste da će i proizvođači i građani naredne mjesece dočekati s mnogo više opreza kada je riječ o planiranju troškova, prenosi FTV
