Cijene plina u Evropi ponovo su naglo porasle na početku sedmice, dostigavši najviši nivo od januara 2023. godine, dok tržište reaguje na nove geopolitičke tenzije i promjene u globalnom snabdijevanju energentima.
Na referentnoj nizozemskoj berzi TTF megavatsat plina s isporukom u aprilu jutros je dostigao cijenu od 62,51 euro, što je oko 17 posto više u odnosu na zatvaranje trgovanja krajem prošle sedmice. Tokom jutarnjeg trgovanja cijena je u jednom trenutku skočila i na 68,63 eura.
U odnosu na kraj februara, odnosno period prije američko-izraelskog napada na Iran, cijena plina gotovo se udvostručila.
Rast cijena povezuje se s ratnim dešavanjima na Bliskom istoku i strahom od mogućih poremećaja u transportu energenata kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i gasa.
Dodatnu neizvjesnost na tržištu izazvala je odluka Rusije da dio ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji je ranije bio namijenjen evropskom tržištu, preusmjeri prema Aziji. Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak izjavio je da će dio isporuka biti usmjeren prema državama koje su spremne potpisivati dugoročne ugovore, poput Kine, Indije, Filipina i Tajlanda.
Energetska situacija dodatno se zakomplikovala nakon što je katarska kompanija QatarEnergy obavijestila kupce da zbog vanrednih okolnosti neće moći isporučiti dio LNG-a prema ranije dogovorenim ugovorima.
Katar je jedan od najvažnijih igrača na globalnom tržištu gasa i proizvodi oko 20 posto svjetskog ukapljenog prirodnog plina, pa svaki poremećaj u njegovim isporukama gotovo odmah utiče na cijene širom svijeta.
Evropska unija je u međuvremenu gotovo u potpunosti obustavila uvoz ruskog plina putem cjevovoda, a planira i postepeni prekid kupovine ruskog LNG-a. Trenutno najveći dio gasa nabavlja iz Sjedinjenih Američkih Država, Norveške i Katara.
Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se kriza na Bliskom istoku produbi i dođe do dodatnih poremećaja u transportu energenata, Evropa ponovo mogla biti suočena s ozbiljnom energetskom krizom.