Novac koji u Bosnu i Hercegovinu stiže iz inostranstva i dalje predstavlja jedan od ključnih stubova domaće ekonomije i važan izvor stabilnosti za veliki broj domaćinstava. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u prvih devet mjeseci 2025. godine po osnovu tekućih transfera u zemlju je pristiglo oko 4,3 milijarde KM, što je više nego u istom periodu prethodne godine.
Najveći dio ovog priliva čine lični transferi, odnosno doznake iz dijaspore. Zaključno s krajem septembra 2025. godine, doznake su iznosile 3,262 milijarde KM, bilježeći rast u odnosu na 2024. godinu. Uz to, značajan udio imaju i strane penzije, koje su u posmatranom periodu dostigle 947 miliona KM, što dodatno potvrđuje važnost priliva iz inostranstva za ukupnu potrošnju u zemlji.
BiH među evropskim zemljama najzavisnijim od doznaka
Širi evropski kontekst dodatno pokazuje koliko je Bosna i Hercegovina oslonjena na novac koji šalje dijaspora. Prema analizi Eurostata o ličnim transferima, BiH se nalazi među evropskim državama s najvećim udjelom doznaka u bruto domaćem proizvodu. Procjenjuje se da doznake čine oko 11 posto BDP-a, dok je udio na Kosovu još veći i iznosi približno 17,3 posto.
Ovi podaci ukazuju na to da doznake nisu samo dodatni prihod, već važan strukturni element ekonomije, koji direktno utiče na potrošnju, fiskalnu stabilnost i svakodnevni život građana.
“Infuzija” za kućne budžete
U praksi, novac iz dijaspore često služi za pokrivanje osnovnih troškova života. Savez samostalnih sindikata BiH objavio je da je sindikalna potrošačka korpa za novembar 2025. godine iznosila 3.355,25 KM, dok je prosječna plata u Federaciji BiH i dalje znatno niža od tog iznosa. Takav raskorak jasno pokazuje koliko je velik broj domaćinstava suočen s izazovima u podmirivanju osnovnih životnih potreba.
Zbog toga se doznake često opisuju kao svojevrsna „infuzija“ domaćoj ekonomiji – one pomažu porodicama da ublaže pritisak inflacije i rasta cijena, ali istovremeno ukazuju na dublji problem: nedovoljno visoke plate i ograničene mogućnosti zapošljavanja.
Iako dugoročno ne mogu zamijeniti sistemske ekonomske reforme, brojke jasno pokazuju da veza između dijaspore i domovine ostaje jedna od najvažnijih ekonomskih činjenica u Bosni i Hercegovini, sa snažnim uticajem na životni standard i ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.