Njemački portal Focus objavio je opširnu priču o slučaju državljanina Bosne i Hercegovine kojem je zahtjev za azil odbijen još prije gotovo dvije decenije, ali njegova deportacija iz Njemačke do danas nije provedena.
Riječ je o 41-godišnjem muškarcu, kojeg je portal predstavio pod pseudonimom Marko M. radi zaštite identiteta. Prema dostupnim informacijama, njegov zahtjev za azil je odbijen, a još 2003. godine trebao je napustiti Njemačku. Međutim, deportacija nije realizirana, a njegov status takozvanog „toleriranog boravka“ (Duldung) produžava se već 17 godina.
Administrativne prepreke i nerazjašnjen status
Kako navodi Focus, nadležni organi su 2009. godine odbili njegovu žalbu na odluku o deportaciji. Ipak, gradske vlasti Kelna nisu provele udaljenje iz zemlje, između ostalog zbog pitanja vezanih za putne isprave.
Prema pisanju portala, u dokumentaciji postoji administrativna nejasnoća u vezi s podacima o mjestu rođenja. Iako je navedeno da je rođen u Bihaću i da posjeduje državljanstvo Bosne i Hercegovine, u pojedinim evidencijama je označeno da država rođenja nije precizno utvrđena. Ovakvi nesporazumi, prema ocjeni autora teksta, dodatno komplikuju postupak.
Gradske vlasti su, nakon upita novinara, navele da postupak pribavljanja zamjenskih putnih isprava nije pokrenut, uz obrazloženje da se takva procedura pokreće tek kada postoji realna mogućnost izvršenja deportacije.
Porodica i socijalne naknade
U međuvremenu, muškarac je sa suprugom dobio osmero djece. Prema dokumentaciji u koju je Focus imao uvid, porodica mjesečno prima oko 7.300 eura socijalnih naknada, što na godišnjem nivou iznosi 87.600 eura.
Isplate se vrše u skladu sa Zakonom o naknadama za tražitelje azila, koji reguliše prava osoba čiji azilantski status još nije okončan ili čije udaljenje nije provedeno.
Prema podacima nadležnih institucija, u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija je zaključno s krajem 2024. godine socijalnu pomoć prema ovom zakonu primalo 88.555 osoba, dok su ukupna izdvajanja za tu namjenu tokom 2024. procijenjena na oko 825 miliona eura. Samo za grad Keln izdvojeno je više od 65 miliona eura.
Deportacije u Bosnu i Hercegovinu
Iz Ministarstva za izbjeglice Sjeverne Rajne-Vestfalije navode da se deportacije u Bosnu i Hercegovinu u pravilu provode bez većih poteškoća.
Tokom 2024. godine u BiH je deportovano 38 osoba, dok je u 2025. godini, zaključno s 31. oktobrom, deportovano 47 osoba. Zabilježen je i jedan neuspješan pokušaj deportacije zbog nedostatka važeće putne dokumentacije.
Krivične presude i političke reakcije
Prema pisanju Focusa, muškarac je od 2010. godine više puta osuđivan za različita krivična djela, uključujući krađu, krivotvorenje isprava, pronevjeru socijalnih naknada i prevaru. Uglavnom su mu izricane novčane kazne, a trenutno se protiv njega vodi postupak u vezi s navodnom zloupotrebom poklon kartica.
Slučaj je izazvao političke reakcije. Zastupnik CDU-a u parlamentu Sjeverne Rajne-Vestfalije Gregor Golland ocijenio je da nadležni organi nisu pokazali dovoljno odlučnosti u provođenju deportacije. S druge strane, predstavnici policije ukazali su na administrativne i proceduralne prepreke koje često otežavaju izvršenje takvih odluka.
Šira rasprava o migracijskoj politici
Portal Focus ovaj slučaj stavlja u kontekst šire rasprave o migracijskoj politici Njemačke. Prema dostupnim podacima, broj osoba koje su obavezne napustiti zemlju porastao je za oko 20 posto i trenutno iznosi više od 21.000.
Njemačke vlasti ističu da su procedure u vezi s deportacijama kompleksne i da uključuju pravne, administrativne i humanitarne aspekte, posebno kada su u pitanju porodice s djecom.
Slučaj iz Kelna tako ponovo otvara pitanje efikasnosti administrativnih procedura, ali i ravnoteže između primjene zakona i zaštite prava porodica koje godinama borave u Njemačkoj.
CrnaHronika
