Države Evropske unije i dalje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine. Oko 73 posto ukupnog izvoza usmjereno je ka EU, što potvrđuje duboku povezanost domaće privrede s ekonomskim prostorom eurozone.
EU tržište ostaje najveći oslonac za bh. izvoznike. Iako se bilježi rast izvoza prema Kini i Turskoj, ti rezultati su i dalje skromni u poređenju s evropskim tržištem.
„U Kini smo sa 25 miliona stigli na oko 50 miliona izvoza, i bilježimo rast prema Turskoj, ali je to i dalje zanemarivo u odnosu na EU“, izjavio je predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić.
Njemačka ostaje posebno važan partner. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi oko 96 posto, uprkos padu izvoza, a tradicionalno dominiraju određene industrije.
„Ne govorimo samo o jednom sektoru – na njemačko tržište izvoze se proizvodi iz različitih industrija. Ono što Njemačkoj posebno treba jesu dijelovi za automobile, metalni proizvodi i minerali“, kazao je ambasador Njemačke u BiH, Alfred Grannas.
Pozitivan signal predstavlja i rast uvoza automobila, koji, prema Amili Močević iz VTKBiH, ukazuje na oporavak domaće potrošnje.
Jedan od najvećih izvoznika prema ocjeni Vanjskotrgovinske komore je bh. kompanija u njemačkom vlasništvu. U protekle dvije decenije mnogi radnici, posebno iz Tešnja, izgradili su egzistenciju radeći u ovom sistemu, ali poslodavci upozoravaju da je nužno unaprijediti poslovni ambijent.
„Postoji mnogo prilika, ali moramo stvarati pozitivno poslovno okruženje kako bi naše kompanije bile konkurentnije u EU“, naglasio je direktor Mahmut Galijašević.
U BiH trenutno djeluje oko 550 njemačkih firmi, što potvrđuje snažnu prisutnost direktnih investicija. „Razlozi su geografska blizina, konkurentni troškovi energije i rada, kao i kvalifikovana radna snaga“, navodi Azra Ramić iz Njemačke privrede u BiH.
Potencijal dijaspore još uvijek nije u potpunosti iskorišten. EU ostaje dominantno tržište, a odmah iza njega i zemlje CEFTA-e, što potvrđuje snažnu regionalnu povezanost ekonomija.
„Moramo se fokusirati upravo na ta tržišta, jer smo u prvih deset mjeseci tu ostvarili preko 90 posto ukupne trgovinske razmjene. Problem predstavlja značajan deficit, koji prelazi 4,6 milijardi KM“, upozorava prodekan Ekonomskog fakulteta u Zenici, Alem Merdić.
Stručnjaci smatraju da bi kreiranje jasnih sektorskih politika moglo doprinijeti smanjenju trgovinskog deficita, povećanju dodane vrijednosti proizvoda i jačanju konkurentnosti bh. izvoznika na globalnom nivou.
