Masovno trovanje stanovništva olovom u općini Vareš prerasta u jednu od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u Bosni i Hercegovini, upozorili su iz Udruženja građana Fojničani. Najnoviji rezultati testiranja na prisustvo olova u krvi, objavljeni ove sedmice, potvrđuju da je obim zagađenja znatno veći nego što se prvobitno pretpostavljalo.
Kako navode iz Udruženja, više od 100 stanovnika Vareša testirano je tokom posljednjih dana, a rezultati pokazuju zabrinjavajući porast broja osoba s povišenim koncentracijama ovog teškog metala u krvi. Olovo je, prema nalazima, prisutno ne samo kod stanovnika koji žive u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, već i kod građana koji žive u samom centru Vareša.
Posebno alarmantno je to što su kod pojedinih osoba zabilježene izrazito visoke koncentracije, znatno iznad referentnih vrijednosti, što zahtijeva hitnu i kontinuiranu medicinsku pažnju.
Stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica upozoravaju da je riječ o izuzetno ozbiljnom zdravstvenom problemu.
„U ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Savremena medicina jasno ističe da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u krvi“, naglašavaju iz Instituta.
Podsjećamo, prethodna ispitivanja provedena u decembru prošle godine pokazala su da je kod svih 44 testirane osobe zabilježeno prisustvo olova u krvi, dok je kod njih 17 vrijednost bila iznad dozvoljene granice. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano dodatnih devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili alarmantne trendove.
Posebnu zabrinutost izaziva podatak da je olovo pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina, što dugoročno može imati teške i trajne posljedice po njihovo zdravlje i razvoj.
U intervjuu za lokalni radio, vršilac dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović izjavio je da će mu zdravlje građana biti prioritet ukoliko osvoji mandat na predstojećim vanrednim izborima. Ipak, dodatne sumnje i ogorčenje javnosti izazvala je informacija da je kompanija DPM Metali, neposredno prije objave novih rezultata o trovanju, uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesione naknade.
„Zvanična inicijativa upućena je Ministarstvu privrede ZDK i u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Dogovoreno je da se, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesiona naknada isplaćuje retroaktivno od 1. januara 2026. godine“, izjavio je Rizvanović.
Ovakav potez rudarske kompanije, u trenutku kada se stanovništvo suočava s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, dodatno je pojačao sumnje i otvorio pitanje ko zaista donosi ključne odluke o upravljanju prirodnim resursima u Zeničko-dobojskom kantonu.
Stanovnici naselja Pržići i Daštansko poručuju da zdravlje građana ne smije biti predmet političkih ili finansijskih kalkulacija.
„Ako se ovim pokušava kupiti socijalni mir, jasno poručujemo da zdravlje ljudi nema cijenu i da je krajnje neprimjereno razgovarati o koncesijama dok su životi građana ozbiljno ugroženi“, navode mještani.
U ovom kontekstu podsjeća se i na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije BiH, prema kojem je nadležno federalno ministarstvo obavezno ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko rudarski radovi ugrožavaju život i zdravlje zaposlenih ili građana, a druge mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.
Uprkos svemu, vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još uvijek nemaju jasan i konkretan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su se, prema ocjenama stručnjaka i civilnog društva, odavno stekli svi uvjeti, vanredno stanje još nije proglašeno.
Dodatno zabrinjava činjenica da nije poznato da li je Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uopće pokrenulo istragu o ovom slučaju. Istovremeno, nadležne kantonalne vlasti, uprkos snažnom protivljenju lokalne zajednice i organizacija civilnog društva, nastavljaju podržavati nove potencijalno rizične rudarske projekte u Varešu, uključujući i planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje.
Zenit.ba
