Zlatno doba jugoslovenske industrije – proizvodi koje i danas pamtimo
Nekadašnja Jugoslavija bila je industrijski gigant i jedno od rijetkih socijalističkih društava koje je uspješno trgovalo i sa Istokom i sa Zapadom. Od brodogradilišta do prehrambene industrije, proizvodi iz ove zemlje stizali su na tržišta širom svijeta – od Evrope, preko Afrike, pa sve do Južne Amerike.
Ovo je podsjetnik na deset najpoznatijih proizvoda i industrija kojima je Jugoslavija gradila svoj imidž na svjetskoj sceni.
Zastava – automobili koji su osvajali tržišta
Kada se govori o izvozu, prva asocijacija mnogima je Zastava iz Kragujevca. Modeli poput Fiće (Zastava 750) i Stojadina (Zastava 101) prodavali su se širom Istočne Evrope, dok je Yugo stigao i do američkog tržišta. Poseban uspjeh ostvario je Yugo GV, koji je 1980-ih godina postao najjeftiniji automobil u Sjedinjenim Američkim Državama.
Uljanik i brodogradnja – brodovi za cijeli svijet
Jugoslavenska brodogradnja bila je među pet najvećih u svijetu. Uljanik u Puli, kao i brodogradilišta u Splitu i Rijeci, proizvodili su tankere, trgovačke i putničke brodove koji su završavali na svim svjetskim morima. Time su domaći inženjeri i radnici gradili reputaciju zemlje kao jedne od vodećih brodograđevinskih sila.
Gorenje – kućanski aparati za evropska tržišta
Još 1970-ih Gorenje je izvozilo šporete, frižidere i veš mašine u Njemačku, Austriju i druge zapadnoevropske zemlje. Nudeći kvalitet po pristupačnijoj cijeni, Gorenje je postalo most između socijalističkog Istoka i zapadnog tržišta.
Energoinvest – inženjerski gigant iz Sarajeva
Sarajevski Energoinvest bio je sinonim za moć jugoslovenskog inženjeringa. Kompanija je projektovala i gradila elektroenergetske sisteme, naftovode i industrijske objekte u više od 50 zemalja. Njihovi projekti realizovani su širom Afrike, Azije i Bliskog istoka, a proizvodi su pronalazili put čak i na američko tržište.
Borovo – obuća koja se nosila od Moskve do Pariza
Fabrika Borovo iz Vukovara proizvodila je preko 20 miliona pari obuće godišnje. Njene Startas tenisice, Borosane i čizme bile su tražene širom Istočne Evrope, Bliskog istoka, pa i u pojedinim zapadnim metropolama.
Galeb i tekstilna industrija – majice za svijet
Tekstilna industrija bila je još jedan ponos Jugoslavije. Tvornice poput Galeba iz Omiša, Varteksa i Planike opskrbljivale su domaće i strano tržište. Galebove majice i drugi tekstilni proizvodi izvoženi su u Skandinaviju, Bliski istok i zemlje Zapadne Evrope, prepoznati po kvalitetu i jednostavnom dizajnu.
INA – energija koja je punila rezervoare svijeta
Hrvatska INA bila je regionalni lider u naftnoj industriji. Kompanija je izvozila naftne derivate i plin, a sarađivala je sa državama poput Iraka, Libije i Egipta. Osim goriva, izvozila je i stručnost, što je Jugoslaviji donosilo dragocjene devizne prihode.
Slatkiši, sokovi i Vegeta
Prehrambena industrija također je imala svoje brendove: Kraš je bio sinonim za čokolade i bombonjere, Fructal za sokove, dok je Vegeta iz Podravke postala najpoznatiji začin s ovih prostora, prisutan u kuhinjama više od 30 zemalja.
Avioni iz Mostara i Pančeva
Jugoslavija je proizvodila i avione. Fabrika Soko iz Mostara pravila je borbene letjelice, a Utva iz Pančeva sportske i vojne avione. Ovi proizvodi izvoženi su ponajviše u zemlje nesvrstanih, posebno u Afriku i na Bliski istok.
Film, muzika i turizam – nevidljivi izvoz
Jugoslavija je izvozila i kulturne proizvode. Filmovi i serije osvajali su festivale, Jugoton je širio muziku regionalnih izvođača, a turizam na Jadranu donosio je milione deviza od turista iz čitave Evrope.
Zašto je Jugoslavija bila izvozni gigant?
Uspjeh su omogućila tri ključna faktora: veliko domaće tržište od 20 miliona stanovnika, politika nesvrstanih koja je otvarala i Zapad i Istok, te spoj kvaliteta i pristupačne cijene proizvoda.
Jugoslovenski proizvodi nisu bili samo roba – oni su bili simbol državnog identiteta i ekonomske snage jedne zemlje. Iako su mnoge fabrike nestale u vihoru rata i tranzicije 90-ih godina, ostavština tih brendova i danas živi. Neki proizvodi poput Vegete, Gorenja ili Kraša i dalje osvajaju svjetska tržišta, dok drugi ostaju u sjećanjima generacija koje su ih koristile kao dio svakodnevnog života.
Zenica Press
Ostavite komentar