Nakon 144 godine rada, Rudnik mrkog uglja Zenica ulazi u proces zatvaranja, čime se simbolično završava jedno od najvažnijih poglavlja industrijske historije Bosne i Hercegovine. Dio imovine rudnika već je predmet prodaje, dok se paralelno razmatra mogućnost očuvanja određenih objekata kao dijela buduće muzejske postavke.
Rudnik je osnovan 1879. godine i smatra se prvim rudnikom mrkog uglja u zemlji. Njegov rad snažno je uticao na razvoj Zenice kao industrijskog centra. Ubrzo nakon pokretanja eksploatacije uglja uslijedila je izgradnja željezničke pruge i razvoj željezare, što je gradu donijelo hiljade radnih mjesta i ubrzanu urbanizaciju.
Prema navodima portala Capital.ba, pokrenuta je inicijativa da se dio kompleksa – uključujući upravnu zgradu, rudarski toranj i prateće objekte – sačuva i pretvori u muzej rudarstva i industrije. Ideja je da se očuva materijalno naslijeđe koje svjedoči o periodu intenzivnog industrijskog razvoja grada.
Gradonačelnik Zenice, Fuad Kasumović, najavio je spremnost Grada da otkupi dio objekata i pretvori ih u prepoznatljiv simbol, kako bi buduće generacije imale uvid u značaj rudarstva za razvoj lokalne zajednice. O ovoj temi izvještavao je i BHRT.
Zatvaranje rudnika najavljeno je još prije dvije godine, uz obrazloženje da je poslovanje postalo neisplativo. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je izjavio da je rudnik trebao biti zatvoren ili upućen u stečaj i ranije, navodeći tehnološke i finansijske razloge.
Prema njegovim riječima, rudnik je godinama generisao gubitke i opterećivao poslovanje Elektroprivreda BiH, uz oko 850 zaposlenih radnika. Nadležni su tada poručili da će radnicima biti ponuđena adekvatna rješenja i da niko neće ostati bez institucionalne podrške.
Zatvaranje najstarijeg rudnika u zemlji označava kraj jedne industrijske epohe, ali i otvara pitanje buduće namjene ovog prostora, koji bi u narednom periodu mogao dobiti novu, kulturnu i turističku vrijednost.
zdk24
