Prema analizi koju je izradio IGES Institut, a naručio DAK-Gesundheit, ukupni doprinosi za socijalno osiguranje u Njemačkoj mogli bi značajno porasti u narednoj deceniji. U pojedinim scenarijima navodi se da bi do 2035. godine zbirna stopa doprinosa mogla preći 50 posto bruto plaće.
To bi, primjera radi, značilo da bi radniku s bruto primanjima od 4.000 eura oko polovine iznosa odlazilo na različite oblike socijalnog osiguranja – uključujući zdravstveno, penzijsko, osiguranje za dugotrajnu njegu i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Važno je napomenuti da su u pitanju projekcije zasnovane na trenutnim trendovima i demografskim kretanjima, a ne konačne odluke.
Šta pokazuju projekcije?
Prema dostupnim podacima iz studije:
- Doprinos za zdravstveno osiguranje mogao bi porasti sa sadašnjih oko 17,7% na 18,3% u narednom periodu, uz mogućnost daljnjeg rasta u narednim godinama.
- Osiguranje za dugotrajnu njegu moglo bi porasti sa 3,8% na više od 4% već do 2027. godine, uz dodatni rast do 2033.
- Penzijsko osiguranje, koje trenutno iznosi 18,6%, moglo bi dostići približno 21% do 2035. godine zbog starenja stanovništva.
- Doprinos za nezaposlenost mogao bi porasti sa 2,6% na oko 3,4%.
Ukupno opterećenje doprinosa, koje je ranije politički ograničavano neformalnom “socijalnom garancijom” od 40%, već bi do 2027. moglo premašiti 43%, dok pojedini scenariji predviđaju i znatno veće stope u narednoj deceniji.
Koji su razlozi rasta?
Stručnjaci navode nekoliko ključnih faktora:
- Demografske promjene i starenje stanovništva
- Rast troškova zdravstvenih usluga i njege
- Isticanje određenih saveznih budžetskih potpora planiranih do 2027. godine
- Povećani izdaci u sistemu socijalne zaštite
Samo u segmentu zdravstvenog osiguranja rashodi su, prema navodima studije, porasli za više milijardi eura usljed povećanih troškova liječenja i medicinskih usluga.
Šta bi to značilo za radnike?
Ukoliko bi se ostvarili nepovoljniji scenariji, neto primanja zaposlenih mogla bi biti značajno manja u odnosu na bruto iznos ugovorenih plaća. Ipak, treba imati u vidu da sistem socijalnog osiguranja u Njemačkoj obuhvata širok spektar prava – od zdravstvene zaštite i penzija do podrške u slučaju nezaposlenosti – te da se svaka izmjena stopa doprinosa donosi kroz zakonodavni proces.
Iz DAK-Gesundheit su istakli potrebu za strukturnim reformama kako bi se dugoročno stabilizovao sistem. Među prijedlozima se navode mjere poput smanjenja poreznog opterećenja na lijekove i uspostavljanja dugoročnog finansijskog plana za zdravstveni i socijalni sektor.
Šira slika
Njemačka, kao najveća ekonomija Evropske unije, suočava se s izazovima koji pogađaju i druge razvijene zemlje – produžen životni vijek, manji broj radno sposobnog stanovništva i rastuće troškove zdravstvene zaštite. Upravo zbog toga, rasprava o održivosti sistema socijalnog osiguranja postaje jedno od ključnih ekonomskih pitanja u narednim godinama.
Konačne odluke o visini doprinosa zavisit će od političkih dogovora, ekonomskih kretanja i eventualnih reformi koje bi mogle ublažiti pritisak na zaposlene.
aktuelne.com
