Rasprava o trajanju i finansiranju bolovanja u Federacija Bosne i Hercegovine ponovo je u fokusu javnosti, nakon što su poslodavci iznijeli novi prijedlog koji bi mogao značajno promijeniti postojeća pravila.
Prema dostupnim informacijama, Udruga poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine već duže vrijeme zagovara reformu sistema bolovanja, s ciljem, kako navode, smanjenja finansijskog opterećenja za kompanije i usklađivanja domaćih propisa s praksom u evropskim državama.
Prema podacima koji se navode u raspravama, prosjek bolovanja u zemljama Europska unija iznosi oko 6,5 dana godišnje po zaposlenom, dok je u Federaciji BiH taj broj znatno veći. Upravo zbog toga poslodavci smatraju da su potrebne određene izmjene zakonskog okvira.
Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na smanjenje perioda tokom kojeg poslodavac snosi troškove bolovanja radnika. Trenutno je taj rok 42 dana, a poslodavci predlažu da se skrati na 15 dana, nakon čega bi trošak preuzele institucije zdravstvenog osiguranja.
S druge strane, predstavnici radnika ističu da takav prijedlog nije prihvatljiv. Predsjednik Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, Samir Kurtović, naglasio je da sindikati neće podržati smanjenje prava radnika u ovom segmentu.
„Spremni smo razgovarati o svim pitanjima, ali ne možemo prihvatiti prijedlog prema kojem bi poslodavci snosili trošak bolovanja samo 15 dana. Ako postoje sumnje u opravdanost bolovanja, postoje institucije i medicinska struka koja može dati odgovor“, poručio je Kurtović.
O ovoj temi uskoro bi trebalo raspravljati i Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije BiH, gdje se očekuje jedna od važnijih sjednica u posljednje vrijeme. Prema najavama, posebna tematska sjednica planirana je za početak marta.
Predsjedavajući Vijeća Safudin Čengić izjavio je da su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju bile jedna od glavnih tema nedavne sjednice, te da su stavovi između poslodavaca i sindikata za sada prilično udaljeni.
U međuvremenu se, prema informacijama iz pregovaračkih krugova, razmatra i kompromisni model. Prema tom prijedlogu, troškove kraćih bolovanja do 10 ili 15 dana snosio bi zavod zdravstvenog osiguranja, zatim bi period do oko 40 dana bio na teret poslodavaca, dok bi za duža bolovanja odgovornost ponovo preuzele zdravstvene institucije.
Zagovornici ovakvog modela smatraju da bi on mogao doprinijeti boljoj kontroli sistema bolovanja, ali i smanjenju eventualnih zloupotreba, uz istovremeno očuvanje prava radnika i stabilnosti poslovnog okruženja.
Konačne odluke o eventualnim izmjenama zakona očekuju se nakon dodatnih konsultacija između predstavnika vlasti, poslodavaca i sindikata, a rasprava o ovom pitanju vjerovatno će biti jedna od ključnih tema u narednom periodu.
