Sve veći broj država širom svijeta uvodi ili razmatra ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu i maloljetnike. Razlog za takve mjere, kako navode stručnjaci, jeste zabrinutost zbog mogućeg negativnog uticaja digitalnog sadržaja na psihološki razvoj mladih, ali i sve češće rasprave o sigurnosti djece na internetu.
Platforme poput Instagram, TikTok, Snapchat i Facebook danas su dio svakodnevice velikog broja mladih. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Prema podacima platforme DataReportal za 2025. godinu, u BiH je više od dva miliona korisnika društvenih mreža, što predstavlja oko 70 posto ukupne populacije.
Psiholog Kristijan Kraljević ističe da društvene mreže mogu imati i pozitivne i negativne efekte. Problem, kako navodi, nastaje kada njihovo korištenje postane pretjerano i kada počne zamjenjivati stvarne socijalne kontakte i aktivnosti u svakodnevnom životu mladih.
Tema takozvane digitalne punoljetnosti sve je prisutnija u javnim raspravama, naročito nakon što je Australija krajem prošle godine postala prva država koja je zabranila korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina. Slične mjere uvele su ili razmatraju i druge zemlje, među kojima su Malezija, Francuska i Španija.
Na evropskom nivou ovu temu razmatra i Evropski parlament, gdje se sve češće govori o mogućnosti uvođenja minimalne dobne granice za korištenje društvenih mreža, posebno za djecu mlađu od 13 godina. Takve inicijative mogle bi imati indirektan uticaj i na Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na proces usklađivanja domaćih zakona s evropskim standardima.
U domaćem kontekstu, pitanje zaštite djece u digitalnom okruženju već je pokrenuto na političkom nivou. Gradonačelnik Banja Luka je krajem prošle godine Narodnoj skupštini Republike Srpske predložio rezoluciju koja se odnosi na zaštitu djece na internetu i ograničavanje korištenja društvenih mreža za mlađe od 15 godina.
Prema riječima psihologa Kraljevića, jedan od glavnih razloga zbog kojih pojedine države uvode ograničenja jeste zaštita mladih od sadržaja koji nisu primjereni njihovom uzrastu, ali i smanjenje vremena koje provode na digitalnim platformama. U tom periodu života, mladi često formiraju stavove i sliku o sebi posmatrajući sadržaj koji ne mora odražavati stvarnost, već idealizirane prikaze života na internetu.
Istraživanja pokazuju da prekomjerno korištenje društvenih mreža, mobilnih uređaja i digitalnih igara može imati različite posljedice, posebno kada je povezano s osjećajem nagrade i zadovoljstva. To može dovesti do stvaranja navika koje se s vremenom pretvaraju u ovisničke obrasce ponašanja.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da potpuna zabrana u praksi može biti teško provediva. Zbog toga naglašavaju važnu ulogu roditelja i obrazovnog sistema u pravilnom usmjeravanju djece i mladih kada je riječ o korištenju digitalnih platformi.
Prema riječima Kraljevića, jedno od mogućih rješenja leži u jačanju medijske pismenosti, edukaciji roditelja i uvođenju jasnih pravila korištenja tehnologije. U mnogim školama već postoje pravilnici koji ograničavaju korištenje mobilnih uređaja tokom nastave, što predstavlja jedan od načina regulacije digitalnog okruženja među mladima.
Rasprava o tome da li Bosna i Hercegovina treba slijediti primjer drugih zemalja tek se razvija, ali je jasno da pitanje sigurnosti djece na internetu postaje sve važnija tema u društvu.
