Bivši kandidat za predsjednika Republike Srpske dr. Dragan Đokanović izjavio je da bi, ukoliko bi preuzeo tu funkciju, pokrenuo pravne postupke protiv Bosne i Hercegovine zbog, kako on tvrdi, zločina nad Srbima u okolini Miljevine 1945. godine.
Reagujući na komentare koji su uslijedili nakon njegove ranije objave, u kojoj je naveo da bi takav postupak inicirao pred Sudom Bosne i Hercegovine, Đokanović se osvrnuo i na pitanje odgovornosti, s obzirom na to da su institucije i neposredni akteri iz tog perioda odavno prestali postojati.
Prema njegovim navodima, ključnu ulogu u događajima iz 1945. godine imala je Treća bosansko-hercegovačka divizija narodne odbrane, formirana u decembru 1944. godine. Kako tvrdi, njen sastav činile su Prva bosanska brigada, osnovana u septembru 1944, te Druga bosanska i Treća hercegovačka brigada, obje formirane u januaru 1945. godine.
Đokanović navodi da su ove partizanske jedinice, koje su formirane na teritoriji Bosne i Hercegovine nakon 25. novembra 1943. godine, učestvovale u, kako on opisuje, masovnim zločinima nad srpskim stanovništvom u okolini Miljevine, pri čemu iznosi procjenu od oko 22.000 stradalih.
U tom kontekstu tvrdi da Bosna i Hercegovina, kao pravni nasljednik odluka ZAVNOBiH-a, snosi odgovornost i za postupke vojnih formacija koje su tada djelovale na njenoj teritoriji.
„Bosna i Hercegovina baštini odluke ZAVNOBiH-a, što podrazumijeva kontinuitet pravne odgovornosti, ne samo za pozitivne historijske procese, već i za zločine počinjene od jedinica koje su nastale na njenom tlu“, naveo je Đokanović.
Dodaje da bi sličan postupak mogao pokrenuti i kao privatno lice, ali smatra da bi, u slučaju obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, imao lakši pristup arhivskoj građi, dokumentima i naredbama koje bi, prema njegovim riječima, omogućile detaljnije rasvjetljavanje tih događaja.
Đokanovićeve izjave izazvale su brojne reakcije u javnosti, imajući u vidu osjetljivost teme, različita tumačenja događaja iz perioda Drugog svjetskog rata, kao i činjenicu da su ratni zločini počinjeni tokom 1990-ih u Bosni i Hercegovini predmet međunarodnih i domaćih sudskih presuda.
Podsjetimo, dr. Đokanović je i ranije istupao u javnosti s politički oštrim porukama, ističući da je bio jedan od učesnika u stvaranju Republike Srpske.
Profesionalnu karijeru započeo je kao pedijatar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, gdje je radio do kraja 2016. godine. KCUS je napustio nakon promjene uprave, navodeći neslaganje s tadašnjim menadžmentom. Nakon toga je radio u Istočnom Sarajevu, a u posljednje vrijeme zaposlen je u sarajevskoj bolnici Medicana.
Njegovo profesionalno angažovanje u zdravstvenom sektoru, kao i raniji politički stavovi i uloga tokom 1990-ih, povremeno su predmet javnih polemika i kritika.