Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije odbacilo je prijedlog uprave Nove Željezare Zenica prema kojem bi pojedini proizvodni pogoni bili besplatno dati u zakup Energoinvestu, uz istovremeni zahtjev da se iz parlamentarne procedure povuče Prijedlog zakona o vanrednoj upravi.
Iz Ministarstva poručuju da ponuđeni model ne predstavlja ozbiljno, dugoročno i održivo rješenje za stabilizaciju jednog od najznačajnijih industrijskih sistema u Federaciji BiH, već otvara niz pravnih, ekonomskih i operativnih pitanja.
Naglašavaju da se Nova Željezara Zenica trenutno nalazi u prethodnom stečajnom postupku, koji je pokrenut još u februaru ove godine, kada je imenovan privremeni stečajni upravnik sa zadatkom da utvrdi postoje li uslovi za otvaranje stečaja.
„U takvim okolnostima teško je govoriti o sigurnom poslovnom aranžmanu. Nije moguće graditi ozbiljne planove vezane za proizvodnju, investicije, zapošljavanje ili tržišne ugovore dok nad kompanijom postoji realna mogućnost stečaja“, navode iz Ministarstva.
Prema njihovom stavu, svaki potencijalni zakupac, pa tako i Energoinvest, bio bi izložen značajnom operativnom riziku bez stvarne kontrole nad ključnim segmentima poslovanja, uključujući imovinu, energetsku infrastrukturu, sirovine, radnu snagu, dobavljačke lance i moguće posljedice stečajnog postupka.
Posebno ističu da je zahtjev za povlačenje Zakona o vanrednoj upravi neprihvatljiv, jer je upravo taj zakon zamišljen kao mehanizam za uspostavljanje institucionalnog nadzora, odgovornosti i pravne sigurnosti u procesu restrukturiranja.
„Povlačenje zakona značilo bi povratak neformalnim dogovorima bez jasnih pravila, garancija i zaštite javnog interesa. Cilj zakona je očuvanje radnih mjesta, zaštita domaće industrije i stabilnost privrednog sistema Federacije BiH“, navode iz resornog ministarstva.
Dodaju kako Željezara Zenica nije izolovani proizvodni pogon koji se može posmatrati odvojeno od ostatka sistema, već složen industrijsko-energetski kompleks u kojem su proizvodnja, infrastruktura, logistika, održavanje, radna snaga i tržište međusobno povezani.
Zbog toga smatraju da parcijalni zakup pojedinih pogona ne može predstavljati trajno rješenje, već eventualno stvoriti privid aktivnosti bez stvarne mogućnosti dugoročne industrijske održivosti.
Iz Ministarstva upozoravaju i na opasnost da bi takav model mogao poslužiti za odgađanje institucionalnog rješavanja problema, dok bi odgovornost za eventualni neuspjeh bila prebačena na Energoinvest, Vladu FBiH ili radnike, dok bi postojeći vlasnici zadržali kontrolu nad ključnom imovinom.
„Energoinvest može imati važnu ulogu u budućoj stabilizaciji i razvoju Željezare, ali samo kroz jasno definisan institucionalni model u kojem su precizno određeni upravljačka prava, odgovornosti i rizici svih učesnika“, ističu.
U Ministarstvu smatraju da prvi korak ka bilo kakvom dogovoru mora biti uklanjanje prijetnje stečajem, potpuna transparentnost poslovanja te otvaranje svih podataka o imovini, obavezama, ugovorima i stanju postrojenja.
Zaključuju da Vlada FBiH ne može prihvatiti model u kojem bi javni sektor preuzimao najveći dio odgovornosti i rizika, dok bi kontrola nad ključnom imovinom ostala u rukama privatnog vlasnika.
„Konačni cilj mora biti očuvanje i ponovno pokretanje funkcionalnog industrijskog sistema, zaštita radnih mjesta i sprečavanje daljnjeg urušavanja strateški važne industrijske imovine Federacije BiH, a ne parcijalni i kratkoročni poslovni aranžmani“, poručili su iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
