Željeznice Federacije BiH najavile su povećanje cijena prevoza putnika, uz istovremeno ukidanje pojedinih komercijalnih povlastica. Između ostalog, bit će ukinjen popust od 50 posto koji se odnosio na organizovane grupe od 30 i više putnika.
Kako je saopćeno, do korekcije cijena dolazi zbog rasta troškova poslovanja, uključujući poskupljenje električne energije, goriva, maziva, održavanja vozova, ali i troškova rada.
Posljednja minimalna korekcija cijena izvršena je 2022. godine i odnosila se samo na relacije do 30 kilometara. Prije toga, u periodu od 2012. do 2020. godine, cijene usluga u putničkom saobraćaju povećane su samo jednom, i to za 20 posto.
Usklađivanje cijena željezničkog saobraćaja sa cijenama cestovnog prevoza ranije je zatražio i Odbor grupacije javnog prevoza putnika pri Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine.
Prema uporednim analizama, cijene željezničkog prevoza za odgovarajuće tarifne kategorije i rangove vozova u prosjeku su i dalje niže za 41 do 51 posto u odnosu na cijene cestovnog saobraćaja.
Uz povećanje cijena, planirano je i unapređenje kvaliteta usluge u putničkom saobraćaju. Pokrenut je postupak javne nabavke za implementaciju sistema elektronske naplate karata.
Uvođenje digitalnog sistema prodaje i naplate karata trebalo bi putnicima olakšati kupovinu, omogućiti online kupovinu putem mobilnih telefona, brži ulazak u voz uz QR kod, rezervaciju sjedišta, kao i jednostavnije izmjene i povrat karata.
Novi sistem također bi trebao doprinijeti modernijem i profesionalnijem imidžu željeznica, ali i boljem planiranju saobraćaja kroz precizne podatke o broju putnika po linijama, vozovima i relacijama.
Digitalizacija bi, između ostalog, mogla omogućiti i povezivanje željezničkog saobraćaja sa turizmom, uključujući online prodaju turističkih paketa koji bi obuhvatali vožnju vozom, izlete i dodatne usluge, kao i kupovinu karata za strane turiste prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu.
Jedan od važnih projekata je i izgradnja novih željezničkih stajališta na području Kanton Sarajevo. Planirana je izgradnja ukupno 18 modernih stajališta na ključnim dionicama željezničke mreže, u saradnji s općinama i nadležnim institucijama.
Nova stajališta trebala bi doprinijeti boljoj povezanosti željeznice s drugim vidovima javnog prevoza, smanjenju saobraćajnih gužvi i većem korištenju ekološki prihvatljivih oblika transporta.
