ZBOG OVE NAVIKE MOŽDA STE ČEŠĆE UMORNI I SKLONI PREHLADAMA TOKOM JESENI: Mnogi je imaju, a nisu ni svjesni koliko šećera unose

Dolaskom jeseni mnogi primjećuju da se češće suočavaju s prehladama, kašljem, curenjem nosa i nedostatkom energije. Dani postaju kraći, temperature padaju, a sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama, gdje se respiratorni virusi lakše šire. Ipak, na naše opšte zdravlje ne utiču samo vremenske prilike već i svakodnevne navike, kvalitet sna, nivo stresa i način ishrane.

Jedan od faktora na koji nutricionisti često upozoravaju jeste pretjeran unos dodanog šećera. Iako šećer sam po sebi nije jedini uzrok zdravstvenih problema, njegova prekomjerna konzumacija može doprinijeti lošijem kvalitetu ishrane, povećanju tjelesne mase i poremećajima metabolizma.

Važno je razumjeti da jedna čokolada ili komad kolača neće uništiti imunitet. Problem nastaje kada slatkiši, zaslađeni napici i industrijski prerađena hrana postanu svakodnevni dio jelovnika, dok istovremeno unosimo premalo voća, povrća, proteina i drugih važnih hranjivih materija.

Upravo zbog toga stručnjaci savjetuju da obratimo pažnju na količinu šećera koju unosimo tokom dana, posebno zato što se on često krije i u proizvodima za koje ne bismo očekivali da ga sadrže mnogo.

Šećer se ne nalazi samo u čokoladi i kolačima

Kada pomislimo na šećer, najčešće nam na pamet padaju bombone, keksi, torte i drugi slatkiši. Međutim, značajne količine dodanog šećera mogu se nalaziti i u svakodnevnim proizvodima koje mnogi smatraju uobičajenim dijelom ishrane.

Među njima su gazirani napici, zaslađeni sokovi, energetska pića, čokoladni namazi, zaslađene pahuljice za doručak, pojedini voćni jogurti i gotovi deserti. Šećer se može dodavati i raznim umacima, prelivima i drugim industrijski prerađenim proizvodima.

Zbog toga je moguće da osoba koja rijetko jede kolače ipak tokom dana unese više šećera nego što misli. Posebno su problematični zaslađeni napici jer se kroz njih može unijeti mnogo šećera, a da pritom ne osjetimo sitost kao nakon čvrstog obroka.

Jedan od najjednostavnijih koraka jeste pažljivo čitanje deklaracija. Tako možete uporediti proizvode i izabrati one koji sadrže manje dodanog šećera.

Kako pretjerivanje sa šećerom utiče na organizam?

Imuni sistem je složen mehanizam koji zavisi od brojnih faktora. Ne postoji jedna namirnica koja ga može jednostavno uključiti ili isključiti, ali način ishrane ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja.

Ako se duže vrijeme hranimo pretežno slatkišima i kaloričnom prerađenom hranom, a zanemarujemo nutritivno bogate namirnice, organizam možda neće dobijati sve potrebne vitamine, minerale, proteine i vlakna. Takav način ishrane može doprinijeti povećanju tjelesne mase i poremećajima regulacije šećera u krvi.

Dugoročno, prekomjeran unos dodanog šećera može povećati rizik od određenih metaboličkih problema, naročito kada je povezan s ukupnim viškom kalorija i nedostatkom fizičke aktivnosti.

Ipak, nije tačno da će svaka osoba koja jede slatkiše automatski imati slab imunitet. Na otpornost organizma utiču i godine, postojeća zdravstvena stanja, san, stres, fizička aktivnost i izloženost virusima.

Zbog toga je važnije uspostaviti ravnotežu u ishrani nego se usmjeriti samo na jednu namirnicu.

Zašto se nakon slatkiša ponekad javlja umor?

Mnogi su primijetili da nakon slatkog obroka nakratko osjete više energije, ali ubrzo ponovo postanu gladni ili umorni. Takav osjećaj može biti povezan s količinom hrane, sastavom obroka i promjenama nivoa glukoze u krvi.

Namirnice koje sadrže mnogo rafiniranih ugljikohidrata, a malo proteina i vlakana, mogu dovesti do bržeg porasta glukoze u krvi. Nakon toga njen nivo se mijenja, a kod nekih osoba mogu se javiti osjećaj gladi i pad energije.

Ako se obroci tokom dana uglavnom sastoje od slatkiša i zaslađenih napitaka, može biti teže održavati stabilan osjećaj sitosti. Osoba tada poseže za novim slatkim zalogajem, a nakon kratkog vremena ponovo osjeti potrebu za hranom.

Ipak, umor nije uvijek povezan sa šećerom. Ako traje dugo, ponavlja se bez jasnog razloga ili je praćen drugim simptomima, potrebno je razgovarati s ljekarom kako bi se utvrdio mogući uzrok.

Zašto nam se toliko jede slatko?

Želja za slatkim sasvim je uobičajena. Slatka hrana može biti ukusna, pružiti kratkotrajno zadovoljstvo i postati dio navika koje povezujemo s odmorom, druženjem ili nagrađivanjem sebe nakon napornog dana.

Problem nastaje kada slatkiši postanu glavni način suočavanja sa stresom, dosadom ili umorom. Tada često jedemo i kada nismo gladni, jer smo navikli da posegnemo za nečim slatkim čim se pojavi neprijatan osjećaj.

Dobra vijest je da se navike mogu mijenjati postepeno. Ne morate preko noći izbaciti sve slatkiše iz ishrane. Za početak možete smanjiti količinu šećera u kafi, rjeđe kupovati zaslađene napitke ili dio slatkiša zamijeniti voćem i drugim hranjivim namirnicama.

Važno je da promjene budu realne i održive. Stroge zabrane često su nepotrebne, posebno ako zbog njih osjećate dodatni pritisak ili se teško pridržavate novih pravila.

Šta se može promijeniti kada smanjite unos dodanog šećera?

Smanjivanje prekomjernog unosa šećera može biti koristan korak prema kvalitetnijoj ishrani. Ako zaslađene napitke i česte slatke grickalice zamijenite vodom, voćem, orašastim plodovima ili uravnoteženim obrocima, možete lakše kontrolisati unos kalorija i održavati zdravu tjelesnu masu.

Neki ljudi primijete i da im se smanjuje potreba za izrazito slatkom hranom, posebno kada uvedu redovne obroke koji sadrže dovoljno proteina i vlakana.

Posebno je korisno obratiti pažnju na zaslađene sokove i gazirana pića. Njihovim smanjivanjem često se može napraviti značajna promjena bez velikih odricanja u ostatku jelovnika.

Također, imajte na umu da med, agavin sirup i drugi zaslađivači i dalje predstavljaju izvore šećera. To što je neki proizvod prirodnog porijekla ne znači da ga treba koristiti u neograničenim količinama.

Koje namirnice treba češće uvrstiti u jelovnik?

Umjesto traženja jedne namirnice koja će čudesno ojačati imunitet, mnogo je korisnije usmjeriti se na raznovrsnu i uravnoteženu ishranu.

• Voće i povrće obezbjeđuju vitamine, minerale, vlakna i druge korisne biljne spojeve.
• Integralne žitarice i mahunarke dobar su izvor vlakana i mogu pomoći da duže ostanete siti.
• Jaja, riba, meso i druge namirnice bogate proteinima doprinose izgradnji i obnovi tkiva.
• Jogurt, kefir i druge fermentisane namirnice mogu biti dio raznovrsne ishrane.
• Orašasti plodovi i sjemenke sadrže zdrave masti, proteine i različite mikronutrijente.

Najbolje rezultate donosi kombinacija različitih namirnica, a ne oslanjanje na jednu određenu hranu. Uravnotežena ishrana pomaže organizmu da dobije potrebne hranjive materije, ali ne može garantovati da se tokom jeseni i zime nećete razboljeti.

Kako sačuvati zdravlje tokom jeseni i zime?

Iako je ishrana važna, ona nije jedini faktor koji određuje koliko često ćemo se razbolijevati. Respiratorni virusi lakše se prenose kada više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama, posebno ako je prostor slabo provjetren i ako smo u bliskom kontaktu s osobama koje su zaražene.

Za očuvanje zdravlja korisno je voditi računa o nekoliko svakodnevnih navika:

• Spavajte dovoljno i pokušajte održavati redovan raspored spavanja.
• Budite fizički aktivni u skladu sa svojim mogućnostima.
• Redovno perite ruke i provjetravajte prostorije.
• Nastojte smanjiti stres i pronaći vrijeme za odmor.
• Hranite se raznovrsno i pijte dovoljno vode.
• Razgovarajte sa zdravstvenim stručnjakom o preporučenim vakcinama, u skladu sa svojim godinama i zdravstvenim stanjem.

Ako primijetite da se često razbolijevate, da ste stalno iscrpljeni ili da imate simptome koji dugo traju, nemojte pretpostaviti da je uzrok samo šećer. Razgovor s ljekarom može pomoći da se otkriju eventualni drugi razlozi.

Zaključak je jednostavan: šećer nije jedini krivac za jesenje prehlade, ali pretjerivanje s dodanim šećerom može narušiti kvalitet ishrane i negativno uticati na opšte zdravlje. Ne morate se potpuno odreći omiljenih slatkiša. Dovoljno je da počnete obraćati pažnju na količine, birate kvalitetnije obroke i usvojite navike koje će vašem organizmu pružiti bolju podršku tokom hladnijih mjeseci.