Svi tvrde da peru ruke nakon toaleta, ali istraživanje je pokazalo zabrinjavajuću istinu

Pranje ruku jedna je od najjednostavnijih, ali i najvažnijih navika za očuvanje zdravlja. Ipak, iako većina ljudi tvrdi da nakon korištenja toaleta pere ruke, istraživanja pokazuju da se stvarno ponašanje često razlikuje od onoga što ispitanici govore.

Prema istraživanju higijenskih navika provedenom u Hrvatskoj, čak 97,2 posto ispitanih osoba izjavilo je da pere ruke nakon odlaska u toalet. Podaci su objavljeni 2025. godine, a istraživanje je obuhvatilo 1.004 osobe koje su anketirane telefonskim putem tokom juna i jula 2022. godine.

Međutim, ovakve ankete pokazuju šta ljudi tvrde da rade, ali ne i da li zaista svaki put koriste sapun i koliko vremena posvećuju pranju ruku.

Šta se zaista događa u javnim toaletima?

Da bi dobili realniju sliku, istraživači sa Univerziteta Michigan State u SAD-u posmatrali su ponašanje ljudi u javnim toaletima. U istraživanju objavljenom 2013. godine praćeno je 3.749 osoba.

Rezultati su pokazali da 10,3 posto ljudi uopće nije opralo ruke nakon korištenja toaleta. Dodatnih 22,8 posto ruke je samo nakvasilo vodom, bez upotrebe sapuna. Sapun je koristilo 66,9 posto posmatranih osoba.

Primijećene su i značajne razlike između muškaraca i žena. Ruke sapunom pralo je 77,9 posto žena, dok je među muškarcima taj udio iznosio 50,3 posto.

Drugim riječima, približno svaki treći korisnik javnog toaleta nije oprao ruke sapunom. Istraživanje je pokazalo i da samo mali broj ljudi posvećuje dovoljno vremena ovoj važnoj higijenskoj navici. Tek 5,3 posto posmatranih pralo je ruke najmanje 15 sekundi, pri čemu su u trajanje uračunati i trljanje i ispiranje.

Važno je naglasiti da se ovaj posljednji podatak odnosi na trajanje pranja, a ne na ukupan broj ljudi koji peru ruke.

Jednostavna navika koja može spriječiti širenje bolesti

Svjetski dan pranja ruku podsjeća koliko je važno pravilno održavati higijenu. Sapun i voda ne štite samo osobu koja pere ruke već i ljude s kojima dolazi u kontakt.

Iako je riječ o jednostavnoj radnji koja traje svega nekoliko desetina sekundi, njena uloga u sprečavanju zaraznih bolesti izuzetno je značajna. Nepravilna higijena može omogućiti prenošenje mikroorganizama s ruku na hranu, predmete i druge ljude.

Koliko je pranje ruku važno za medicinu, pokazao je još u 19. stoljeću ljekar Ignaz Semmelweis. Godine 1847. u Beču uveo je obavezno čišćenje ruku otopinom hlorisanog kreča, nakon što je uočio da se infekcije među rodiljama mogu povezati s rukama ljekara i studenata koji su prethodno obavljali obdukcije.

Nakon uvođenja ove mjere smrtnost rodilja značajno je opala. Njegov rad postao je jedan od važnih koraka u razvoju savremenih mjera za sprečavanje infekcija.

Neoprane ruke mogu prenijeti opasne mikroorganizme

Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, pravilna higijena ruku mogla bi spriječiti stotine hiljada smrtnih slučajeva godišnje. Procjene ukazuju da pranje ruku može smanjiti pojavu proljevnih bolesti za oko 30 posto, a akutnih respiratornih infekcija za približno 17 posto.

Ipak, problem nije samo u ljudskim navikama. Milioni ljudi širom svijeta nemaju odgovarajuće uslove za održavanje osnovne higijene. Prema podacima navedenim u izvještaju, tokom 2024. godine oko 1,7 milijardi ljudi nije imalo osnovne uslove za pranje ruku vodom i sapunom u vlastitom domu.

Zarazni mikroorganizmi mogu dospjeti na ruke nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena ili kontakta s kontaminiranim površinama. Nakon toga lako se prenose na hranu, predmete koje svakodnevno dodirujemo ili druge osobe.

Među uzročnicima koji se mogu širiti na ovaj način nalaze se norovirus, salmonela i pojedini sojevi bakterije Escherichia coli. Mikroorganizmi mogu dospjeti u organizam i kada neopranim rukama dodirujemo usta, nos ili oči.

Zbog toga ruke ne moraju izgledati prljavo da bi predstavljale rizik. Mnogi uzročnici bolesti ne mogu se vidjeti golim okom.

Kada je posebno važno oprati ruke?

Pranje ruku ne bi trebalo biti rezervisano samo za trenutke nakon korištenja toaleta. Važno je usvojiti ovu naviku i u drugim svakodnevnim situacijama.

Ruke treba prati:

• nakon korištenja toaleta;
• prije i nakon pripreme hrane;
• prije jela;
• nakon puhanja nosa, kašljanja ili kihanja;
• nakon korištenja javnog prijevoza;
• nakon dodirivanja zajedničkih površina;
• nakon mijenjanja pelena ili čišćenja za drugima.

Pravilno pranje podrazumijeva da se ruke prvo navlaže vodom, a zatim se nanese sapun. Potrebno je temeljito trljati dlanove, nadlanice, prostor između prstiju i područje ispod noktiju. Nakon toga ruke treba dobro isprati i osušiti.

Preporuka je da cijeli postupak traje najmanje 20 sekundi, kako bi se sapunom obuhvatile sve površine ruku.

Može li dezinfekcijsko sredstvo zamijeniti sapun?

Kada voda i sapun nisu dostupni, sredstvo za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 posto alkohola može poslužiti kao privremena alternativa. Ipak, takvi proizvodi nisu jednako djelotvorni protiv svih mikroorganizama.

Posebno je važno znati da dezinfekcijska sredstva mogu biti manje učinkovita protiv norovirusa, jednog od čestih uzročnika povraćanja i proljeva. Također, ne predstavljaju najbolji izbor kada su ruke vidljivo prljave ili masne.

Zato je nakon korištenja toaleta, kada god postoje odgovarajući uslovi, najbolje oprati ruke sapunom i vodom.

Iako gotovo svi znaju koliko je ova navika važna, istraživanja pokazuju da je ne provode svi dosljedno. Nekoliko sekundi pravilnog pranja ruku može napraviti veliku razliku, zbog čega ovu jednostavnu radnju ne treba zanemarivati.