Oglasi - Advertisement

UMOR, SVRAB, VISOK PRITISAK I BOL U LEĐIMA: Bubrezi mogu biti ugroženi, a da toga niste ni svjesni!

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Bolesti bubrega često se razvijaju postepeno i bez jasno izraženih upozoravajućih znakova. Upravo zbog toga mnogi ljudi ne primijete da postoji problem sve dok funkcija ovih važnih organa već nije značajno oslabljena.

Hronična bolest bubrega može dugo ostati neotkrivena, zbog čega se često naziva „tihim ubicom“. Umor, promjene u mokrenju, svrab kože, povišen krvni pritisak, pa čak i bol u predjelu slabina mogu biti razlozi za dodatnu provjeru, naročito ako se tegobe ponavljaju.

Bubrezi imaju izuzetno važnu ulogu u održavanju zdravlja. Oni filtriraju krv, uklanjaju štetne i suvišne materije, regulišu količinu tečnosti i minerala u organizmu te učestvuju u kontroli krvnog pritiska. Osim toga, stvaraju hormon koji pomaže proizvodnju crvenih krvnih zrnaca.

Kada njihova funkcija počne slabiti, organizam određeno vrijeme može nadoknađivati nastale promjene. Zbog toga u početnim fazama bolesti često nema očiglednih simptoma. Ako oštećenje napreduje, posljedice se mogu odraziti na različite organe i sisteme u tijelu. U najtežim slučajevima može doći do zatajenja bubrega, kada su potrebni dijaliza ili transplantacija.

1. Mučnina, povraćanje i slabiji apetit

Kada bubrezi ne uspijevaju dovoljno dobro obavljati svoju funkciju, otpadne materije mogu se nakupljati u krvi. Kod osoba s uznapredovalim oštećenjem to može izazvati mučninu, povraćanje, gubitak apetita i opštu nelagodu.

Ove tegobe mogu biti povezane i s brojnim drugim zdravstvenim problemima. Ipak, ako se pojavljuju zajedno s izraženim umorom, oticanjem ili promjenama mokrenja, preporučuje se razgovor s ljekarom.

2. Stalni umor i anemija

Jedan od važnih zadataka bubrega jeste proizvodnja eritropoetina, hormona koji podstiče koštanu srž na stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Kada bubrezi oslabe, može se smanjiti i proizvodnja ovog hormona, što kod nekih osoba dovodi do anemije.

Tada se mogu pojaviti dugotrajan umor, malaksalost, bljedilo, vrtoglavica i nedostatak daha prilikom fizičkog napora.

Umor je česta tegoba i ne mora značiti da postoji bolest bubrega. Međutim, ako traje sedmicama, a ne možete pronaći razlog za njega, korisno je obaviti zdravstvenu kontrolu.

3. Suha koža i uporan svrab

Svrab kože može nastati zbog alergija, dermatoloških oboljenja, suhoće kože i različitih drugih razloga.

Ipak, kod uznapredovale bolesti bubrega može doći do poremećaja ravnoteže minerala i nakupljanja određenih materija u organizmu, što kod pojedinih pacijenata izaziva intenzivan i dugotrajan svrab.

Ako se svrab ne povlači, nema očiglednog objašnjenja ili se javlja uz druge tegobe, vrijedi provjeriti zdravstveno stanje.

4. Promjene u mokrenju

Urin može pružiti važne informacije o stanju mokraćnog sistema, zbog čega je korisno obratiti pažnju na promjene koje se ponavljaju.

Među mogućim znakovima su:

  • Neuobičajeno pjenast urin, koji ponekad može ukazivati na povećanu količinu proteina.
  • Prisustvo krvi u mokraći.
  • Promjena količine urina, odnosno mokrenje znatno češće ili rjeđe nego ranije.
  • Učestalo ustajanje tokom noći zbog potrebe za mokrenjem.
  • Oticanje nogu ili drugih dijelova tijela zbog zadržavanja tečnosti.

Povremena pojava pjene ne mora značiti da postoji bolest. Međutim, ako se redovno ponavlja, preporučuje se analiza urina, uključujući provjeru proteina.

5. Bol u donjem dijelu leđa i slabinama

Bubrezi se nalaze u zadnjem dijelu trbušne šupljine, s obje strane kičme, pa određeni problemi s ovim organima mogu izazvati bol u predjelu slabina.

Takva bol može biti povezana s kamenom u bubregu, infekcijom ili drugim oboljenjima mokraćnog sistema.

Ipak, važno je znati da je većina bolova u donjem dijelu leđa povezana s mišićima, kičmom ili zglobovima, a ne s bubrezima.

Posebnu pažnju treba obratiti ako se bol javlja zajedno s temperaturom, mučninom, krvlju u mokraći, peckanjem prilikom mokrenja ili naglim promjenama količine urina.

6. Neugodan ili metalni okus u ustima

Kod ozbiljnijeg slabljenja funkcije bubrega otpadne materije mogu se nakupljati u krvi i izazvati različite promjene u organizmu.

Neke osobe tada primjećuju neobičan ili metalni okus u ustima, kao i promjene u mirisu daha. Ove tegobe češće se povezuju s uznapredovalim problemima s bubrezima i nisu pouzdan znak ranog stadija bolesti.

7. Povišen krvni pritisak

Bubrezi i krvni pritisak usko su povezani. Dugotrajno povišen pritisak može oštetiti sitne krvne sudove u bubrezima i postepeno narušavati njihovu funkciju.

S druge strane, kada bubrezi ne rade pravilno, organizam može teže regulisati količinu tečnosti i soli, što dodatno može doprinijeti porastu krvnog pritiska.

Tako nastaje začarani krug u kojem jedno stanje može pogoršavati drugo. Zbog toga je posebno važno provjeriti funkciju bubrega kod osoba koje imaju teško kontrolisan krvni pritisak.

Ko ima povećan rizik od bolesti bubrega?

Iako se problemi s bubrezima mogu javiti kod različitih ljudi, određene grupe imaju veći rizik.

Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje imaju:

  • Dijabetes.
  • Dugotrajno povišen krvni pritisak.
  • Bolesti srca i krvnih sudova.
  • Porodičnu historiju bolesti bubrega.
  • Stariju životnu dob.

Važno je biti oprezan i s čestom upotrebom pojedinih lijekova protiv bolova, posebno bez savjeta ljekara. Neki od njih mogu oštetiti bubrege, naročito kod osoba koje već imaju smanjenu funkciju ovih organa.

Kako provjeriti rade li bubrezi pravilno?

Jedna od najvažnijih stvari jeste da se bolest može otkriti laboratorijskim analizama čak i kada osoba nema izražene simptome.

Za procjenu funkcije bubrega najčešće se koriste:

Analiza krvi: Mjeri se nivo kreatinina, a na osnovu njega izračunava eGFR, pokazatelj sposobnosti bubrega da filtriraju krv.

Analiza urina: Provjerava se prisustvo proteina, posebno albumina, čija povećana količina može ukazivati na oštećenje bubrega.

Mjerenje krvnog pritiska: Redovna kontrola pritiska važna je jer hipertenzija može biti i uzrok i posljedica bolesti bubrega.

Ove kontrole posebno su značajne za osobe koje imaju dijabetes ili povišen krvni pritisak, jer se kod njih oštećenje bubrega može razvijati bez jasnih upozorenja.

Kada je potrebno potražiti ljekarsku pomoć?

Krv u mokraći, naglo smanjenje količine urina, izraženi otoci, jak bol u slabinama ili otežano disanje zahtijevaju pravovremenu medicinsku procjenu. Ako se pojavi ozbiljno otežano disanje ili naglo pogoršanje zdravstvenog stanja, potrebno je potražiti hitnu pomoć.

Također, nemojte zanemarivati dugotrajan umor, svrab, promjene u mokrenju ili teško kontrolisan krvni pritisak.

Najvažnije je ne čekati da se pojave ozbiljne tegobe. Hronična bolest bubrega može dugo napredovati neprimjetno, ali pravovremene laboratorijske kontrole mogu pomoći da se problem otkrije ranije i da se odgovarajućim liječenjem uspori dalje oštećenje