UČESTALO ZIJEVANJE, NADUTOST I HLADNA STOPALA: Mogu li ovi simptomi ukazivati na anksioznost?

Napetost i stres ne odražavaju se uvijek samo na raspoloženje i misli. Kod pojedinih osoba mogu izazvati i različite fizičke tegobe, poput ubrzanog rada srca, nelagode u stomaku, drhtanja ili promjena u disanju. Ipak, učestalo zijevanje, ispuštanje gasova i hladna stopala sami po sebi nisu dokaz anksioznosti, jer mogu biti povezani s brojnim drugim uzrocima.
Kada se u organizmu pojavi nekoliko neobičnih simptoma, mnogi odmah pokušavaju pronaći njihovo objašnjenje. Međutim, važno je znati da se na osnovu pojedinačnih tegoba ne može postaviti dijagnoza.
Anksioznost se može manifestovati kroz stalnu zabrinutost, unutrašnji nemir, napetost mišića, poteškoće s koncentracijom i spavanjem, ali i kroz probavne smetnje ili osjećaj nedostatka zraka.
Kada obična zabrinutost preraste u ozbiljniji problem?
Povremena tjeskoba sasvim je uobičajena. Može se javiti prije važnog događaja, razgovora, pregleda ili u periodima velikih životnih promjena.
Ipak, drugačije je kada zabrinutost postane svakodnevna, teško ju je kontrolisati i počne ometati normalno funkcionisanje. Osoba može stalno očekivati da će se dogoditi nešto loše, teško se opuštati ili izbjegavati situacije koje joj stvaraju nelagodu.
Kod anksioznih poremećaja stručnjaci uzimaju u obzir koliko dugo tegobe traju, koliko su izražene i na koji način utiču na svakodnevni život. Ako osjećate da vas strah i napetost sve više opterećuju, nije potrebno čekati da problem postane još veći prije nego što zatražite pomoć.
Učestalo zijevanje može imati različite uzroke
Često zijevanje ne znači automatski da organizmu nedostaje kisika, niti je pouzdan pokazatelj anksioznosti.
Na njegovu pojavu mogu uticati umor, nedovoljno sna, promjene u ritmu spavanja i drugi faktori. Zato je važno obratiti pažnju na to kada se javlja i postoje li uz njega još neke tegobe.
Anksioznost kod nekih ljudi može izazvati osjećaj nedostatka zraka ili promjene u disanju, ali takve simptome ne treba unaprijed pripisivati nervozi. Ako zijevanje postane učestalo, traje duže ili je praćeno drugim neobičnim pojavama, razgovarajte s ljekarom.
Nadutost i gasovi nisu uvijek posljedica nervoze
Stres i emocionalna napetost mogu uticati na probavni sistem, zbog čega se kod nekih osoba javljaju bolovi u stomaku, nadutost ili promjene u pražnjenju crijeva.

Međutim, gasovi i nadutost mogu imati i sasvim druga objašnjenja. Među njima su određene namirnice, gazirana pića, brzo jedenje, gutanje zraka, zatvor ili osjetljivost na pojedine sastojke hrane. Ponekad su povezani i s probavnim stanjima poput sindroma iritabilnog crijeva ili celijakije.
Korisno je pratiti nakon kojih obroka se tegobe pojavljuju i da li se ponavljaju u određenim situacijama. Ako nadutost ne prolazi ili se često vraća, potrebno je utvrditi njen uzrok umjesto automatski zaključiti da je riječ o stresu.
Hladna stopala ne znače nužno problem s cirkulacijom
Osjećaj hladnoće u stopalima može se pojaviti iz različitih razloga. Temperatura prostorije, individualna osjetljivost i zdravstveno stanje mogu uticati na to kako doživljavamo hladnoću.
Ni ovaj simptom samostalno ne potvrđuje anksioznost. Ako su stopala često hladna, a uz to se javljaju bol, utrnulost ili promjene boje kože, preporučuje se razgovor s ljekarom.
Posebnu pažnju zahtijevaju nagle i izražene promjene, koje ne treba pripisivati stresu bez odgovarajuće procjene.
Kako se utvrđuje da li je riječ o anksioznosti?
Stručna procjena obično počinje razgovorom o simptomima. Ljekara ili stručnjaka za mentalno zdravlje zanima kada su tegobe počele, koliko često se pojavljuju, šta ih pogoršava i koliko utiču na svakodnevne obaveze.

Dobro je prije pregleda zapisati šta ste primijetili, koliko dugo traje i u kojim okolnostima se javlja. Također je važno spomenuti lijekove, dodatke prehrani i količinu kofeina koju svakodnevno unosite.
U zavisnosti od procjene, liječenje anksioznih poremećaja može uključivati psihoterapiju, lijekove ili kombinaciju različitih pristupa. Kognitivno-bihevioralna terapija jedan je od dobro istraženih oblika psihoterapije.
Lovorov list nije lijek za anksioznost
Na internetu se često mogu pronaći savjeti o korištenju lovorovog lista za smirenje, regulisanje krvnog pritiska ili liječenje različitih tegoba. Ipak, takve tvrdnje ne treba smatrati dokazanim načinom liječenja.
Lovor se uobičajeno koristi kao začin, ali to ne znači da njegovi pripravci mogu zamijeniti medicinsku terapiju. Također, nije preporučljivo paliti listove i udisati dim s namjerom da se olakša disanje.
Biljni proizvodi mogu imati neželjene efekte i uticati na djelovanje određenih lijekova. Zbog toga se prije njihove upotrebe u terapijske svrhe treba posavjetovati sa zdravstvenim stručnjakom.
Jednostavne vježbe disanja mogu pomoći u opuštanju
Kada osjetite napetost, pokušajte pronaći mirno mjesto, sjesti udobno i opustiti ramena. Dišite lagano i prirodno, bez forsiranja dubokih udaha.
Nekim ljudima pomaže i usmjeravanje pažnje na okolinu. Možete primijetiti predmete oko sebe, osjetiti stopala na podu ili se usredotočiti na zvukove u prostoriji.
Ovakve tehnike mogu biti korisne za smirivanje, ali ne predstavljaju zamjenu za pregled. Iznenadno jako otežano disanje, bol u prsima ili gubitak svijesti zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Joga i meditacija kao podrška svakodnevnom opuštanju
Lagano istezanje, joga i meditacija nekim osobama pomažu da se lakše nose sa svakodnevnim stresom. Istraživanja ukazuju na moguće koristi ovih aktivnosti kod simptoma anksioznosti, ali one nisu zamjena za odgovarajuće liječenje.
Nije potrebno odmah izvoditi zahtjevne položaje ili vježbe. Dovoljno je nekoliko minuta mirnog sjedenja, laganog istezanja ili opuštanja u položaju koji vam odgovara.
Ako tokom vježbanja osjetite bol, vrtoglavicu ili pojačanu nelagodu, prekinite aktivnost.
Hrana i napici mogu uticati na osjećaj napetosti
U svakodnevnoj ishrani važno je pronaći ravnotežu, ali nijedna namirnica ne može se smatrati lijekom za anksioznost. Med, čokolada ili određeni čajevi ne mogu pouzdano ukloniti tjeskobu niti garantovati regulisanje hormona stresa.
Posebno treba obratiti pažnju na kofein. Zeleni čaj, kafa i drugi napici koji ga sadrže kod osjetljivih osoba mogu pojačati nemir ili otežati spavanje.
Redovni obroci, dovoljno odmora, kvalitetan san i umjerena fizička aktivnost mogu biti korisni dijelovi zdravih svakodnevnih navika.
Ne zanemarujte simptome, ali nemojte ni sami postavljati dijagnozu
Razgovor s bliskom osobom, šetnja, muzika ili vrijeme provedeno s kućnim ljubimcem mogu pomoći da se lakše prebrode stresni periodi.
Ipak, ako se napetost često ponavlja, remeti san, posao ili odnose s drugim ljudima, važno je potražiti stručnu podršku.
Učestalo zijevanje, nadutost i hladna stopala mogu se pojaviti iz različitih razloga. Njihova pojava ne znači automatski da imate anksiozni poremećaj. Najvažnije je obratiti pažnju na cijelu sliku simptoma i uz stručnu procjenu otkriti šta se zaista nalazi u njihovoj pozadini.
















