Većina ljudi srčani udar povezuje s iznenadnim bolom ili stezanjem u grudima. Međutim, kardiolozi upozoravaju da se prvi znakovi ponekad mogu pojaviti mnogo ranije i biti znatno suptilniji.
Jedan od takvih simptoma može biti hronični umor – uporni osjećaj iscrpljenosti koji ne prolazi ni nakon odmora ili promjena životnih navika. Dr Sanjay Bhojraj, viši kardiolog, upozorava da takva iscrpljenost može biti jedan od ranijih pokazatelja problema sa srcem.
Osjećaj potpune iscrpljenosti
Kada srce ne uspijeva dovoljno efikasno pumpati krv, snabdijevanje organizma kiseonikom može biti smanjeno. Zbog toga se može javiti neobičan i dugotrajan osjećaj umora.
Takav simptom ne treba automatski pripisati stresu, nedostatku sna ili načinu života, posebno ako se pojavljuje bez jasnog razloga i traje duže vrijeme. Pravovremena ljekarska procjena može pomoći u otkrivanju eventualnih kardiovaskularnih problema.
Osim izraženog umora, nekoliko drugih simptoma može se pojaviti danima ili sedmicama prije srčanog udara.
Kratak dah i otežano disanje
Ako se iznenada počnete zamarati ili ostajete bez daha pri najmanjem naporu, a posebno ako se otežano disanje javlja čak i u mirovanju, to može ukazivati na problem sa radom srca.
Ovaj simptom može prethoditi srčanom udaru, a ponekad se može pojaviti i bez karakterističnog bola u grudima.
Bol u vilici, vratu, leđima ili ruci
Simptomi srčanog udara ne moraju uvijek biti ograničeni na područje grudnog koša. Bol ili pritisak mogu se širiti prema vilici, vratu, leđima, lopaticama ili ruci.
Zbog toga se takve tegobe ponekad pogrešno pripisuju problemima s mišićima, kičmom ili zubima.
Mučnina, hladan znoj i vrtoglavica
Iznenadna mučnina, hladno znojenje ili vrtoglavica bez očiglednog razloga takođe mogu biti znak upozorenja.
Kod žena se srčani problemi ponekad manifestuju upravo ovakvim, manje tipičnim simptomima, bez izraženog bola u grudima.
Kako reagovati
Ako se pojavi kombinacija navedenih simptoma, posebno ako su nagli, intenzivni ili se pogoršavaju, ne treba čekati da sami prođu. Potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Dok pomoć ne stigne, treba ostati miran i zauzeti udoban sjedeći ili polusjedeći položaj. Hitnoj ekipi treba odmah reći ako već imate dijagnosticirane srčane probleme ili uzimate lijekove koji utiču na zgrušavanje krvi.
Prevencija i kontrola rizika
Rizik od srčanih bolesti moguće je smanjiti redovnim zdravstvenim pregledima i kontrolom krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi.
Prestanak pušenja, uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine takođe mogu doprinijeti očuvanju zdravlja srca.
Važno je razgovarati s ljekarom o vlastitim faktorima rizika i simptomima na koje treba obratiti posebnu pažnju.
