NAKON 50. GODINE OBRATITE PAŽNJU NA ISHRANU: Ove namirnice vrijedi što više ograničiti

Nakon 50. godine života prehrambene navike postaju posebno važne. Organizam se s godinama mijenja, pa je korisno obratiti više pažnje na količinu šećera, soli, nezdravih masti i drugih sastojaka koji se često nalaze u svakodnevnoj hrani.

Određene namirnice i napici mogu biti posebno problematični ako se konzumiraju često i u većim količinama. Zato stručnjaci savjetuju da se neke od njih ograniče i zamijene jednostavnijim, nutritivno kvalitetnijim izborima.

1. Pržena hrana

Pomfrit, prženo meso i druga hrana pripremljena u velikoj količini ulja mogu sadržavati mnogo kalorija i zasićenih masti.

Umjesto čestog prženja, bolji izbor može biti priprema hrane u pećnici ili na druge načine koji zahtijevaju manje masnoće. Uz obrok je poželjno uključiti i više povrća.

Američko udruženje za srce preporučuje da zasićene masti čine samo manji dio ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.

2. Zaslađena pića i slatke kafe

Nisu problem samo gazirani sokovi. Velike količine šećera mogu se pronaći i u zaslađenim čajevima, različitim limunadama te popularnim napicima od kafe s dodacima.

Činjenica da na proizvodu piše da je korišten šećer od trske, kokosov šećer ili neka druga vrsta šećera ne znači da ga organizam ne prepoznaje kao šećer.

Kada ste u kafiću, jednostavniji izbor mogu biti obična voda, mineralna voda, nezaslađeni čaj, kafa bez dodatnog šećera ili limunada bez šećera.

3. Pakovana hrana sa skrivenim šećerom

Šećer se ne nalazi samo u kolačima i slatkišima. Može biti prisutan i u proizvodima koje mnogi smatraju zdravim ili svakodnevnim, poput gotovih umaka, određenih jogurta, instant zobenih kaša i integralnih pločica.

Zbog toga je korisno pogledati deklaraciju prije kupovine i obratiti pažnju na količinu dodatog šećera.

Pretjeran unos šećera može dodatno opteretiti organizam, posebno kada je takva hrana dio svakodnevne prehrane.

4. Hrana koja sadrži mnogo soli

Velike količine soli često se kriju u gotovim i industrijski prerađenim proizvodima.

Supe iz vrećice, zamrznuta pizza i slična gotova hrana mogu sadržavati značajne količine natrija. Prema navodima iz izvornog članka, velik dio soli u svakodnevnoj prehrani dolazi upravo iz prerađenih namirnica, a ne samo iz soli koju sami dodajemo tokom kuhanja.

Zato se preporučuje češća priprema domaćih obroka, gdje je lakše kontrolisati količinu soli.

5. Ultraobrađene grickalice i gotovi proizvodi

Ultraobrađena hrana također zauzima važno mjesto kada se govori o prehrambenim navikama.

U ovu grupu mogu spadati različite gotove grickalice, mesne prerađevine, kokice pripremljene za konzumaciju, ali i brojni drugi industrijski proizvodi.

Nije svaka prerađena namirnica automatski nezdrava, ali kod ultraobrađenih proizvoda vrijedi obratiti pažnju na sastav i učestalost konzumiranja.

6. Alkohol

Alkohol je još jedna kategorija koju bi, prema preporukama iz izvornog teksta, trebalo ograničiti.

Redovna ili prekomjerna konzumacija alkohola povezuje se s različitim zdravstvenim rizicima, uključujući probleme povezane s jetrom, srcem i drugim organima.

Šta je korisno imati na umu?

Nakon 50. godine ne znači da treba potpuno izbaciti veliki broj namirnica, već da je važno voditi računa o učestalosti i količini. Više domaće hrane, povrća, kvalitetnih izvora proteina i manje proizvoda bogatih dodatim šećerom, solju i nezdravim mastima može biti dio uravnoteženije prehrane.

Najvažnije je čitati deklaracije, pratiti veličinu porcija i pokušati da većina svakodnevnih obroka bude sastavljena od što manje industrijski obrađenih namirnica