DIJABETES SE MOŽE SPRIJEČITI, ALI VAŽNO JE REAGOVATI NA VRIJEME: Ljekari upozoravaju na simptome koje mnogi zanemaruju!

Dijabetes je hronična bolest koja, ukoliko se ne otkrije i ne drži pod kontrolom, može postepeno oštetiti brojne organe u tijelu. Zbog toga stručnjaci sve više naglašavaju značaj prevencije, redovnih kontrola i prepoznavanja ranih znakova upozorenja.
Povodom Svjetskog dana dijabetesa, Udruženje endokrinologa i dijabetologa u Bosni i Hercegovini organizovalo je stručni simpozij na kojem je posebna pažnja posvećena sprečavanju razvoja bolesti, prepoznavanju predijabetesa i pravovremenom liječenju.
Predsjednica Udruženja, prof. dr. Zelija Velija Ašimi, istakla je da se sve više govori o prevenciji, posebno kada je riječ o gojaznosti, koja predstavlja jedan od značajnih faktora rizika za razvoj dijabetesa tipa 2. Cilj je reagovati još u fazi predijabetesa, kako bi se smanjila mogućnost prelaska u razvijenu bolest i nastanka ozbiljnih komplikacija.
Predijabetes je upozorenje koje ne treba zanemariti
Predsjednica Upravnog odbora Udruženja, prof. dr. Azra Bureković, upozorila je da mnogi ljudi, ali i dio zdravstvenih radnika, nisu dovoljno upoznati s granicom između predijabetesa i dijabetesa.
Prema vrijednostima koje je navela, normalan nivo šećera u krvi kod odraslih osoba bez dijabetesa iznosi do 5,6 mmol/L kada se mjeri natašte, dok vrijednost dva sata nakon obroka ili OGTT testa treba biti do 7,8 mmol/L.
Vrijednosti iznad tih granica mogu ukazivati na predijabetes, dok se na dijabetes sumnja kada je šećer u krvi natašte 7,0 mmol/L ili viši, odnosno kada dva sata nakon opterećenja glukozom dostigne 11,1 mmol/L ili više. Dijagnoza se utvrđuje odgovarajućim laboratorijskim testovima i ljekarskom procjenom.
Profesorica posebno upozorava da predijabetes često prolazi bez vidljivih tegoba, zbog čega ga ljudi ne shvataju dovoljno ozbiljno.
Koji simptomi mogu ukazivati na dijabetes?
Kada se pojave izraženiji simptomi, bolest je možda već duže vrijeme prisutna, zbog čega je važno obratiti pažnju na promjene u organizmu.
Među znakovima na koje stručnjaci upozoravaju nalaze se:
- učestalo mokrenje tokom dana i noći;
- pojačan osjećaj gladi;
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.
Ipak, predijabetes najčešće nema jasne simptome, pa se ne treba oslanjati samo na to kako se osjećate. Redovne kontrole i mjerenje šećera u krvi posebno su važni za osobe koje imaju povećan rizik.
Ko se nalazi u rizičnoj grupi?
Prema riječima prof. dr. Bureković, posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje imaju određene zdravstvene ili porodične faktore rizika.
U rizične grupe ubrajaju se:
- žene koje su tokom trudnoće imale gestacijski dijabetes;
- osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću;
- osobe s povišenim masnoćama u krvi;
- srčani bolesnici;
- žene koje imaju sindrom policističnih jajnika;
- osobe koje su imale određene operacije abdomena ili pankreasa;
- osobe koje u porodici imaju historiju dijabetesa tipa 2.
Posebno je važno obratiti pažnju na nasljednu sklonost, jer porodična historija može povećati vjerovatnoću razvoja ove bolesti.
Promjene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku
Stručnjaci naglašavaju da pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost i smanjenje viška kilograma mogu pomoći u sprečavanju ili odgađanju razvoja dijabetesa tipa 2.
Važnu ulogu imaju i dovoljan unos tečnosti te kvalitetan san. Kod pojedinih osoba s predijabetesom ljekar može procijeniti da je potrebno uključiti i terapiju lijekovima, u zavisnosti od zdravstvenog stanja i ukupnog rizika.
U liječenju dijabetesa tipa 1 koristi se inzulinska terapija, dok se kod tipa 2 primjenjuje odgovarajući pristup koji može uključivati lijekove i promjene životnih navika. Cilj je, između ostalog, smanjiti rizik od komplikacija i zaštititi srce i bubrege.
Najveći problem je kasno otkrivanje bolesti
Dijabetes se može otkriti jednostavnim testiranjem krvi, ali stručnjaci upozoravaju da se problem često javlja zbog toga što ljudi ne obavljaju kontrole na vrijeme.
Dugotrajno povišen šećer može oštetiti krvne sudove i dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje. Zato su rana dijagnostika, praćenje pacijenata i kontinuirana edukacija izuzetno važni.
Prof. dr. Azra Bureković istakla je da se o dijabetesu često više govori tek povodom Svjetskog dana dijabetesa, dok bi prevencija i rano otkrivanje trebali biti dio redovne zdravstvene brige tokom cijele godine.
Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. novembra, s ciljem podizanja svijesti o ovoj bolesti, njenoj prevenciji, ranom prepoznavanju i značaju pravilnog liječenja.
Poruka stručnjaka je jasna: ne treba čekati pojavu simptoma da bismo provjerili nivo šećera u krvi. Posebno osobe koje imaju faktore rizika trebaju razgovarati s ljekarom o redovnim kontrolama i mogućnostima prevencije.
















