Umor, svrab, visok pritisak i bol u leđima mogu biti upozorenje: Bolest bubrega često prolazi neprimijećeno

Hronična bolest bubrega može napredovati mjesecima ili godinama, a da osoba gotovo i ne primijeti da se nešto događa. Upravo zbog toga često se opisuje kao „tihi problem“ – simptomi se mogu pojaviti tek kada je funkcija bubrega već ozbiljnije narušena.

Dugotrajan umor, promjene u mokrenju, svrbež kože, povišen krvni pritisak ili nelagoda u području slabina mogu biti znakovi koje vrijedi provjeriti, posebno ako se ponavljaju ili traju duže vrijeme.

Bubrezi svakodnevno obavljaju niz važnih zadataka. Oni filtriraju krv i iz organizma uklanjaju otpadne materije, ali učestvuju i u regulaciji tečnosti, elektrolita i krvnog pritiska. Također imaju ulogu u stvaranju hormona koji je važan za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca.

Kada funkcija bubrega počne postepeno slabiti, tijelo neko vrijeme može nadoknađivati nastale promjene. Zato početne faze bolesti često prolaze bez jasnih simptoma.

Problem se javlja kada oštećenje napreduje. Tada posljedice mogu uticati na čitav organizam, a u najtežim slučajevima može doći do zatajenja bubrega i potrebe za dijalizom ili transplantacijom.

1. Mučnina, povraćanje i slabiji apetit

Kada bubrezi više ne mogu dovoljno efikasno izbacivati otpadne produkte iz krvi, njihovo nakupljanje može izazvati različite tegobe.

Kod pojedinih osoba mogu se javiti mučnina, gubitak apetita, povraćanje ili opšti osjećaj lošeg stanja.

Ovakvi simptomi nisu karakteristični samo za bolesti bubrega i mogu imati brojne druge uzroke. Ipak, ako se pojave zajedno s promjenama mokrenja, izraženim umorom ili oticanjem, preporučljivo je razgovarati s liječnikom.

2. Stalni umor može biti povezan s anemijom

Bubrezi proizvode hormon eritropoetin, koji šalje signal koštanoj srži da stvara crvena krvna zrnca.

Kada bubrezi izgube dio svoje funkcije, proizvodnja ovog hormona može biti smanjena. Posljedica je kod nekih pacijenata anemija.

Tada se mogu pojaviti slabost, hronični umor, bljedilo, vrtoglavica ili nedostatak zraka tokom fizičkog napora.

Umor, naravno, može nastati iz brojnih razloga. Ali ako traje sedmicama, a ne postoji očigledno objašnjenje, osnovni pregled i laboratorijske analize mogu pomoći da se otkrije uzrok.

3. Svrbež kože koji nema jasan uzrok

Svrab može nastati zbog suhe kože, alergije, dermatoloških oboljenja ili mnogih drugih razloga.

Međutim, kod osoba s uznapredovalom bolešću bubrega može doći do promjena u nivou minerala i nakupljanja određenih otpadnih materija, što kod nekih ljudi može izazvati izražen svrbež.

Zato dugotrajan i neobjašnjiv svrab, naročito kada se pojavi uz druge tegobe, ne treba automatski pripisivati samo suhoj koži.

4. Obratite pažnju na promjene u mokrenju

Mokraća može pružiti važne informacije o stanju mokraćnog sistema.

Jedan od mogućih znakova je neuobičajeno pjenast urin, koji ponekad može biti povezan s povećanim gubitkom proteina, odnosno albumina kroz bubrege.

U mokraći se može pojaviti i krv.

Neke osobe primijete da moraju mokriti češće nego ranije, uključujući učestalo ustajanje tokom noći. Kod drugih se količina mokraće može smanjiti, a mogu se pojaviti i otoci zbog zadržavanja tečnosti.

Povremena pjena u mokraći ne znači automatski da postoji bolest bubrega. Međutim, ako se izrazito pjenjenje stalno ponavlja, korisno je uraditi analizu urina.

5. Bol u slabinama ne znači uvijek bolest bubrega

Bubrezi se nalaze u stražnjem dijelu abdomena, s obje strane kičmenog stuba.

Zbog njihovog položaja, bol u području slabina ponekad može biti povezan s bubrezima, ali uzrok može biti i kamenac, infekcija ili drugi problemi urinarnog sistema.

Ipak, važno je znati da veliki broj bolova u donjem dijelu leđa nema veze s bubrezima. Mnogo češći uzroci su mišići, kičma i zglobovi.

Veća pažnja potrebna je kada se bol javlja zajedno s temperaturom, mučninom, krvlju u mokraći, peckanjem prilikom mokrenja ili naglom promjenom količine urina.

6. Neobičan ili metalan okus u ustima

Kod ozbiljnijeg smanjenja funkcije bubrega otpadne materije mogu se nakupljati u krvi.

U takvim situacijama pojedine osobe mogu osjetiti neugodan ili metalan okus u ustima, a može doći i do promjene mirisa daha.

Ovakve tegobe češće se povezuju s uznapredovalim smanjenjem funkcije bubrega nego s ranim fazama bolesti.

7. Povišen krvni pritisak i bubrezi povezani su

Bubrezi i krvni pritisak imaju vrlo blisku vezu.

Dugotrajno povišen krvni pritisak može oštetiti krvne sudove u bubrezima i vremenom smanjivati njihovu sposobnost filtriranja.

Istovremeno, oštećeni bubrezi mogu otežati kontrolu krvnog pritiska.

Tako se može stvoriti začarani krug u kojem visok pritisak dodatno oštećuje bubrege, dok bolest bubrega istovremeno doprinosi težoj kontroli pritiska.

Kod osoba koje imaju izrazito visok ili teško kontrolisan pritisak, posebno kada za to nema jasnog razloga, liječnik može preporučiti i provjeru funkcije bubrega.

Ko treba posebno obratiti pažnju?

Veći rizik od hronične bolesti bubrega imaju osobe koje boluju od dijabetesa ili hipertenzije, kao i ljudi koji imaju određene bolesti srca ili bliskog člana porodice s bubrežnim oboljenjem.

Rizik se također povećava s godinama.

Pažnju treba obratiti i na dugotrajnu ili učestalu upotrebu pojedinih lijekova protiv bolova, jer određeni lijekovi mogu opteretiti bubrege, naročito kod osoba koje već imaju smanjenu bubrežnu funkciju.

Kako se provjerava rad bubrega?

Provjera funkcije bubrega najčešće ne zahtijeva komplikovane pretrage.

Osnovni pregled obično uključuje krvne i urinske analize.

U krvi se mjeri kreatinin, a na osnovu njegovih vrijednosti procjenjuje se eGFR – pokazatelj koliko efikasno bubrezi filtriraju krv.

Analizom urina može se utvrditi da li postoji povećano prisustvo proteina, posebno albumina.

Važno je i redovno mjerenje krvnog pritiska.

Ove kontrole posebno su značajne za osobe koje imaju dijabetes ili visok krvni pritisak, jer bubrežna bolest može napredovati bez izraženih simptoma.

Kada je potrebno potražiti liječničku pomoć?

Krv u mokraći, naglo smanjenje količine urina, izraženi otoci, snažan bol u području slabina, otežano disanje ili naglo pogoršanje zdravstvenog stanja zahtijevaju medicinsku procjenu.

Ako tegobe nisu hitne, ali se duže vrijeme javljaju umor, svrbež, promjene mokrenja ili povišen krvni pritisak, također je preporučljivo razgovarati s liječnikom i razmotriti osnovne pretrage.

Najvažnije je ne čekati da se pojave ozbiljni simptomi. Hronična bolest bubrega često se može otkriti laboratorijskim analizama prije nego što osoba primijeti veće promjene u svakodnevnom životu.

Zato redovne kontrole, posebno kod ljudi koji imaju faktore rizika, mogu pomoći da se problem otkrije na vrijeme i da se pravovremeno utvrdi odgovarajući način liječenja i praćenja