NADUTOST I GASOVI MUČE VELIKI BROJ LJUDI: Gastroenterolog otkrio šta mnogi rade pogrešno

Nadutost stomaka, osjećaj pritiska, krčanje u crijevima i pojačano stvaranje gasova problemi su s kojima se susreće veliki broj ljudi. Iako se ove tegobe često pripisuju preobilnim obrocima, uzrok može biti i u načinu na koji organizam prerađuje određene namirnice.

Gastroenterolog dr. Vojislav Perišić ukazao je na značaj fermentacije ugljikohidrata koji se ne apsorbuju u potpunosti tokom probave. Kada takve materije dospiju u debelo crijevo, crijevne bakterije ih razgrađuju, pri čemu nastaju gasovi koji mogu izazvati neprijatan osjećaj nadutosti.

Zbog toga se može dogoditi da jedna osoba bez problema jede određenu hranu, dok druga nakon istog obroka osjeća pritisak u stomaku, grčeve ili pojačano ispuštanje gasova.

Zašto se stomak nadima nakon jela?

Jedan od mogućih razloga jeste prisustvo takozvanih FODMAP ugljikohidrata. Riječ je o grupi fermentabilnih ugljikohidrata koji se kod nekih ljudi teže apsorbuju u tankom crijevu.

Kada stignu do debelog crijeva, bakterije ih razgrađuju i stvaraju gasove. Kod osoba koje imaju osjetljivu probavu, a naročito kod onih sa sindromom iritabilnog crijeva, ovaj proces može izazvati izraženije tegobe.

Najčešći simptomi uključuju:

• Nadutost i osjećaj punoće u stomaku
• Krčanje i pojačano stvaranje gasova
• Grčeve i nelagodu u trbuhu
• Proljev ili zatvor kod pojedinih osoba

Ipak, važno je znati da uzrok nadutosti nije uvijek isti. Na simptome mogu utjecati vrsta hrane, veličina porcije, brzina jedenja i individualna osjetljivost probavnog sistema.

Jabuke i kruške mogu izazvati više tegoba nego što očekujete

Jabuke se često smatraju zdravim izborom, ali kod osoba osjetljivih na određene ugljikohidrate mogu izazvati nadutost. Razlog je, između ostalog, sadržaj fruktoze i sorbitola, koji se kod nekih ljudi teže apsorbuju.

Slične tegobe mogu se javiti nakon konzumiranja krušaka, šljiva, trešanja i breskvi. To, međutim, ne znači da je ovo voće nezdravo ili da ga svi trebaju izbjegavati.

Količina koju pojedete može igrati značajnu ulogu. Nekome će manja porcija odgovarati bez ikakvih problema, dok će veća količina izazvati nadutost i nelagodu.

Zato je korisnije pratiti reakcije vlastitog organizma nego automatski izbacivati voće iz svakodnevne ishrane.

Grah i mahunarke poznati su po stvaranju gasova

Grah, grašak i druge mahunarke često se povezuju s nadutošću, a za to postoji i objašnjenje. Sadrže određene ugljikohidrate koje ljudski probavni enzimi ne mogu potpuno razgraditi.

Kada oni stignu do debelog crijeva, bakterije ih fermentiraju i stvaraju gasove. Zbog toga nakon većeg obroka graha mnogi osjećaju da im je stomak napuhan.

Ipak, mahunarke su vrijedan izvor biljnih proteina, vlakana i drugih hranjivih materija. Nema potrebe da ih izbacujete iz jelovnika ako vam ne izazivaju ozbiljne tegobe.

Ukoliko primijetite da vam smetaju, možete pokušati s manjim porcijama i postepeno povećavati količinu, prateći kako probava reaguje.

Ako vam mlijeko stvara probleme, razlog može biti laktoza

Nadutost, grčevi i proljev koji se pojavljuju nakon konzumiranja mlijeka mogu biti povezani s netolerancijom na laktozu.

Laktoza je prirodni šećer iz mlijeka, a za njenu razgradnju potreban je enzim laktaza. Kada organizam ne proizvodi dovoljno ovog enzima, laktoza se ne razgradi u potpunosti i dospijeva u debelo crijevo, gdje je bakterije fermentiraju.

Zbog toga neke osobe imaju tegobe nakon običnog mlijeka, ali mnogo lakše podnose jogurt ili određene tvrde sireve.

Ako sumnjate da vam mliječni proizvodi izazivaju probleme, nemojte odmah izbacivati sve iz ishrane. Razgovor s ljekarom može pomoći da utvrdite postoji li zaista netolerancija na laktozu.

Čak i lubenica i banana mogu izazvati nadutost

Ne postoji univerzalna lista namirnica koje svako može jesti bez posljedica. Iako se određeno voće često smatra laganim za probavu, kod osjetljivih osoba i ono može izazvati tegobe.

Lubenica, naprimjer, sadrži fermentabilne ugljikohidrate koji nekim ljudima mogu stvarati probleme. I kod banana reakcija može zavisiti od količine, zrelosti i individualne osjetljivosti.

Zbog toga nije dobro slijepo pratiti savjete koji određenu hranu proglašavaju potpuno sigurnom ili štetnom za sve.

Mnogo je važnije obratiti pažnju na to kako se osjećate nakon obroka i u kojim se okolnostima simptomi ponavljaju.

Masni obroci mogu pojačati osjećaj težine

Meso samo po sebi obično nije glavni izvor fermentabilnih ugljikohidrata koji stvaraju gasove. Ipak, obilni i veoma masni obroci mogu usporiti pražnjenje želuca i kod nekih ljudi izazvati dugotrajan osjećaj punoće i težine.

Ponekad problem nije u jednoj namirnici, već u kombinaciji hrane, veličini porcije i vremenu kada jedete.

Velika večera neposredno prije odlaska u krevet, naprimjer, može biti neprijatnija za probavu od manjeg obroka raspoređenog tokom dana.

Jedna svakodnevna navika može povećati količinu gasova

Nadutost ne mora biti posljedica samo onoga što jedete. Važnu ulogu može imati i količina zraka koju progutate tokom obroka.

To se češće događa kada jedete prebrzo, pričate dok jedete, često žvačete žvakaće gume ili pijete gazirana pića. Kod nekih osoba problem može biti izraženiji i kada piju kroz slamku.

Pokušajte jesti sporije, dobro sažvakati hranu i izbjegavati prevelike obroke. Ove jednostavne promjene mogu pomoći da smanjite nelagodu, iako neće riješiti svaki mogući uzrok nadutosti.

Vodite dnevnik ishrane i otkrijte šta vam smeta

Ako se nadutost često ponavlja, jedan od korisnih koraka jeste vođenje dnevnika ishrane.

Nekoliko dana ili sedmica bilježite šta ste jeli, približnu količinu i vrijeme kada su se pojavili simptomi. Na taj način lakše možete uočiti postoji li povezanost između određenih namirnica i tegoba.

Možda ćete primijetiti da vam smeta velika porcija graha, da se problemi javljaju nakon mlijeka ili da osjećaj nadutosti najčešće dolazi poslije obilne večere.

Ove informacije mogu biti korisne i prilikom razgovora s ljekarom ili nutricionistom.

Ne izbacujte veliki broj namirnica bez potrebe

Kod nekih osoba sa sindromom iritabilnog crijeva može pomoći prehrana sa smanjenim unosom FODMAP ugljikohidrata. Međutim, takav režim nije namijenjen tome da trajno izbacite veliki broj namirnica iz jelovnika.

Obično podrazumijeva privremeno ograničavanje određenih namirnica, a zatim njihovo postepeno vraćanje kako bi se utvrdilo koje zaista izazivaju simptome.

Previše restriktivna ishrana može otežati unos dovoljne količine vlakana, vitamina i minerala. Zbog toga je najbolje ovakav pristup provoditi uz stručni savjet.

Kada nadutost može ukazivati na ozbiljniji problem?

Povremena nadutost nakon obilnog obroka česta je pojava. Ipak, ako se tegobe javljaju gotovo svakodnevno, traju duže vrijeme ili se iznenada promijene, važno je obratiti pažnju na druge simptome.

Posebno je važno javiti se ljekaru ako se uz nadutost pojave krv u stolici, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, jaka ili uporna bol, često povraćanje ili dugotrajne promjene u pražnjenju crijeva.

Ako je bol iznenadna i jaka, stomak izrazito otečen, a pritom ne možete ispustiti gasove ili imati stolicu, potrebna je hitna medicinska procjena.

Takve tegobe ne treba automatski pripisivati osjetljivoj probavi ili hrani koju ste pojeli.

Najvažnije je pronaći uzrok koji odgovara vašem organizmu

Nadutost i gasovi mogu imati različite uzroke, a fermentacija određenih ugljikohidrata jedan je od čestih. Ipak, nije opravdano tvrditi da kod tačno 75 posto ljudi postoji isti razlog bez pouzdanih podataka koji to potvrđuju.

Umjesto nasumičnog izbacivanja namirnica, pokušajte jesti sporije, obratiti pažnju na veličinu porcija i pratiti kada se simptomi pojavljuju.

Ponekad male promjene u svakodnevnim navikama mogu donijeti olakšanje. Ako tegobe ne prolaze ili se pogoršavaju, stručna procjena najbolji je način da se utvrdi njihov pravi uzrok.