UPOZORENJE STRUČNJAKA: OVAJ DIO EVROPE SPADA MEĐU NAJRIZIČNIJE ZA ZEMLJOTRESE! Balkan također nije pošteđen

Pojedini dijelovi Evrope nalaze se u područjima povećanog seizmičkog rizika, a stručnjaci posebnu pažnju posvećuju prostoru Mediterana. Na ovom području susreću se velike tektonske ploče, zbog čega su tokom historije zabilježeni brojni snažni zemljotresi koji su ostavili ozbiljne posljedice.

Iako se o mogućim razornim potresima često govori, važno je naglasiti da nauka još uvijek ne može pouzdano predvidjeti tačan datum, vrijeme i mjesto budućeg zemljotresa. Geolozi i seizmolozi mogu procijeniti koje su regije izloženije opasnosti, ali takve procjene ne znače da će se katastrofa dogoditi u određenom trenutku.

Mediteran među najrizičnijim područjima

Grčka, Italija i Turska ubrajaju se među evropske i susjedne regije s izraženom seizmičkom aktivnošću. Povećan rizik postoji i u dijelovima Balkana, gdje se nalaze aktivni rasjedi i područja pod utjecajem kretanja tektonskih ploča.

Zemljina kora sastoji se od velikih ploča koje se neprestano, ali uglavnom veoma sporo pomjeraju. Na mjestima gdje se dodiruju mogu nastajati velika naprezanja. Kada se stijene duž rasjeda naglo pomjere, oslobađa se energija koja izaziva podrhtavanje tla.

Takvi procesi mogu trajati godinama, pa i decenijama, prije nego što dođe do zemljotresa. Upravo zbog toga stručnjaci analiziraju geološku strukturu terena, ranije potrese i mjerenja pomjeranja tla kako bi procijenili dugoročne opasnosti.

Grčka, Turska i Italija pod posebnim nadzorom

Područje Egejskog mora, Grčke i zapadne Turske poznato je po čestim seizmičkim aktivnostima. Na tom prostoru nalazi se veliki broj aktivnih rasjeda, a historija bilježi potrese različite jačine, uključujući i one koji su izazvali veliku materijalnu štetu.

Italija se također suočava sa značajnim seizmičkim rizikom, naročito u pojedinim dijelovima centralne i južne zemlje. Tamošnji potresi u prošlosti pokazali su koliko posljedice mogu biti ozbiljne kada snažno podrhtavanje pogodi gusto naseljena područja.

Stručnjaci upozoravaju da šteta ne zavisi samo od jačine zemljotresa. Starost zgrada, kvalitet gradnje, udaljenost od epicentra i dubina na kojoj se potres dogodio mogu imati presudnu ulogu u tome koliko će posljedice biti teške.

Ni Balkan nije izvan seizmički aktivne zone

Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija nalaze se u širem području u kojem su mogući zemljotresi. Podrhtavanja tla u ovom dijelu Evrope nisu neuobičajena, a historija pokazuje da su pojedini potresi imali i razorne posljedice.

Ipak, činjenica da određena regija ima povećan seizmički rizik ne znači da joj neposredno prijeti katastrofa. Rizik se procjenjuje na osnovu dugoročnih geoloških podataka, a ne na osnovu pouzdanog predviđanja konkretnog događaja.

Za zemlje Balkana posebno je važno voditi računa o sigurnosti građevinskih objekata. Starije zgrade koje nisu projektovane prema savremenim seizmičkim standardima mogu biti osjetljivije na snažno podrhtavanje. Zbog toga su kontrola konstrukcija, kvalitetna gradnja i obnova ugroženih objekata među najvažnijim mjerama zaštite stanovništva.

Zašto i zemljotres iste jačine može izazvati različitu štetu?

Magnituda pokazuje veličinu zemljotresa, ali sama po sebi ne govori koliko će posljedice biti ozbiljne. Važni su i dubina potresa, udaljenost naselja od epicentra, karakteristike tla, gustina stanovništva i otpornost zgrada.

U jednom području potres može izazvati samo manja oštećenja, dok u drugom podrhtavanje slične magnitude može dovesti do urušavanja objekata i velikog broja povrijeđenih.

Dodatni problem mogu predstavljati oštećenja puteva, mostova, vodovodne i elektroenergetske mreže, kao i prekidi telefonskih i drugih komunikacija. Takve posljedice mogu otežati dolazak pomoći upravo u trenucima kada je ona najpotrebnija.

Kako se građani mogu pripremiti?

Iako se zemljotresi ne mogu spriječiti, određene mjere mogu smanjiti rizik od povreda i materijalne štete. U domaćinstvu je korisno pričvrstiti visoke ormare i police za zid, a teške predmete držati dalje od kreveta i mjesta na kojima se često boravi.

Dobro je unaprijed odrediti sigurno mjesto u svakoj prostoriji i pripremiti osnovne potrepštine, poput vode, baterijske lampe, pribora za prvu pomoć i napunjenog prenosnog punjača.

Ako se zemljotres dogodi dok ste u zatvorenom prostoru, preporučuje se da se spustite na pod, zaklonite ispod čvrstog stola ako je dostupan i rukama zaštitite glavu i vrat. Držite se podalje od prozora i predmeta koji bi mogli pasti. Ne pokušavajte trčati niz stepenice niti koristiti lift dok podrhtavanje traje.

Ako ste na otvorenom, udaljite se od zgrada, fasada, električnih vodova i drugih objekata koji bi mogli pasti. Ukoliko vozite, zaustavite se na sigurnom mjestu, dalje od mostova, tunela i nadvožnjaka. Nakon glavnog potresa mogu uslijediti naknadni udari, pa treba ostati oprezan.

Mogu li stručnjaci znati kada će se dogoditi veliki zemljotres?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja kada se govori o seizmičkom riziku. Savremena nauka može prepoznati aktivne rasjede, proučavati ranije potrese i izrađivati karte koje pokazuju vjerovatnoću snažnog podrhtavanja na određenom području tokom dužeg perioda.

Međutim, još ne postoji pouzdana metoda kojom bi se unaprijed mogao odrediti tačan dan i sat kada će se dogoditi razorni zemljotres. Zbog toga tvrdnje s društvenih mreža da će određeni grad ili država uskoro biti pogođeni velikim potresom treba provjeravati kod zvaničnih seizmoloških službi.

Najvažnija poruka stručnjaka nije da je katastrofa neizbježna, već da se poznati rizici ne smiju zanemarivati. Sigurnija gradnja, redovne kontrole objekata, informisani građani i dobro pripremljene hitne službe mogu značajno smanjiti posljedice budućih zemljotresa.